Društvo
Saopštenje društva „Ljubimci”
Ne skupljamo potpise
Obaveštavamo javnost da je grupa nepoznatih pojedinaca ove i prošle nedelje kružila gradom i prikupljala potpise za izgradnju novog azila za napuštene životinje.
Tom prilikom oni su širili lažne informacije o radu Društva prijatelja životinja „Ljubimci”, kao i o radu azila za pse koji vodi naša organizacija.
Molimo sve one koji su prepoznali ove osobe da nam se jave, jer će protiv njih biti preduzete sve zakonske mere kako bi se stalo na put obmanjivanju građana i rušenju ugleda naše organizacije.
M. G.
Takmičenje za grla od tri do 15 godina
Gruccione najbrža
Drugo kolo Državnog šampionata za grla od tri do 15 godina održano je prošlog vikenda u Srbobranu.
U veoma jakoj konkurenciji, na stazi od 2.100 metara, bez velikih problema je trijumfovala kobila Gruccione, vlasništvo naše sugrađanke Jelene Kojić.
Sa iskusnim vozačem Rajkom Katanićem u sulkama Gruccione je i ovog puta pobedila u poslednjih 300 metara trke i tako potvrdila pobedu u prvom kolu u Beogradu. Sa 26 bodova ubedljivo vodi na tabeli šampionata, pa treba očekivati siguran trijumf ovog konja i u trećem kolu, koje će biti održano u oktobru u Požarevcu, na stazi od 2.600 metara.
A. Ž.
Sudije ponovo saslušale Andrejića
Negirao da je primio novac
– Nakon što sam sproveden u policiju, inspektori su tražili od mene da otvorim koverat koji mi je dat, ali sam to odbio. Zbog toga je umesto mene to učinio jedan od njih, sa gumenim rukavicama na rukama, i tada sam video da je unutra bilo šest novčanica od po pet stotina evra – rekao je između ostalog Milanko Andrejić prilikom ponovnog saslušanja pred sudijama 8. septembra.
Sudski proces koji se vodi protiv njega od septembra prošle godine u Višem sudu bliži se kraju, pa će na sledećem ročištu, zakazanom za 23. septembar, optuženi, njegovi advokati i zamenica višeg javnog tužioca, po svemu sudeći, izneti završne reči.
Govoreći o događajima u noći kada je uhapšen, Andrejić je naglasio da su policijski inspektori pokušali da mu nametnu advokata po službenoj dužnosti, ali se on tome suprotstavio i zahtevao je da mu se omogući da sam odredi branioca. Odgovarajući na pitanje sudija zbog čega nije potpisao zapisnik o stvarima koje su mu oduzete u policiji, rekao je da je tako odlučio zato što je „u sukobu s načelnikom pančevačke policije i njegovim službenicima”, kao i zato što ni od koga nije uzeo nikakve pare.
Podsećamo, na prošlonedeljnom suđenju Andrejiću puštani su audio i video snimci koje je načinila pančevačka policija tokom njegovog praćenja. Andrejićevi advokati su ponovo zamerili policiji zbog toga što, kako su rekli, sumnjaju da su sudu dostavljeni svi snimci.
M. G.
Sećanje na žrtve ratova
Dan koji Dolovo mora da pamti
Dolovačko Udruženje boraca iz svih ratova prošlog veka obeležilo je i ove godine 7. septembar, dan kada je 1944. iz Dolova u partizane otišlo oko 400 omladinaca. U sali Mesne zajednice održana je komemorativna sednica, a zatim je odabrana delegacija položila lovorov venac na spomen-obeležje u Selištu.
Sednici je prisustvovalo više od pedeset meštana, među kojima je bilo i boraca iz Drugog svetskog rata, a bilo je i onih iz sukoba s kraja prošlog veka, kao i rodbine i prijatelja postradalih. Okupljenima su se obratili predsednik Udruženja Nikola Brzovan, prvi čovek Saveta MZ-a Branislav Pavlov, kao i devedesetogodišnji Milenko Popov, koji je učestvovao u Drugom svetskom ratu. Oni su podsetili da su se mladi partizani tog jesenjeg dana pre 67 godina, pre nego što su prebačeni na Sremski front, okupili u nekadašnjoj Klikerovoj pustari u Selištu. Danas se na tom mestu nalazi spomen-obeležje u znak sećanja na ovaj događaj, kao i na osamdesetak Dolovčana koji se nikad nisu vratili.
N. R.
Za neki dan u Parizu
Mnogo znam o saobraćaju!
Na 26. evropskom prvenstvu učenika u poznavanju saobraćaja, koje će biti održano od 19. do 21. septembra u Parizu, u konkurenciji đaka iz 25 zemalja sa Starog kontinenta naći će se i četvoročlana reprezentacija Srbije, čiji je član Srđan Tomić, učenik VI1 razreda OŠ „Dositej Obradović” iz Omoljice. Njegov mentor-nastavnik Miodrag Tasić vodio ga je do pobeda na opštinskom i regionalnom takmičenju, kao i do drugog mesta u državi u konkurenciji oko 15.000 učesnika, čime je Srđan zaslužio da se nađe na nadmetanju pod nazivom „Šta znaš o saobraćaju?”. Da mladi Omoljčanin zna mnogo o saobraćaju, dokazao je na poligonu spretnosti sa 48 prepreka i rešavajući situacije preko video-bima, pri čemu je svaki vizuelni zadatak trajao svega desetak sekundi. Tasić kaže da sa svojim đakom vežba od marta, te da su se njih dvojica poslednjih dana pred put svakodnevno pripremali u sali u Omoljici, kao i četiri dana na Avali.
– Nadamo se dobrom rezultatu u Parizu – poručio je mentor.
Momci, držimo vam fige!
S. T.
Aktivnosti udruženja sportskih novinara našega grada
KUD „Banat” povezuje
Sport i kultura, ruku podruku u Sarimsakliju i Pančevu
Udruženje sportskih novinara Pančeva (USNP), koje postoji još od 2000. godine pod vođstvom predsednika Dragana Kostića, u poslednje vreme je veoma aktivno. Ovih dana će prvoj grupi polaznika kursa „Uvod u novinarstvo”, koji su uspešno završili obuku o osnovnim koracima u ovoj profesiji, biti uručena uverenja. Tako će biti potvrđena svrsishodnost postojanja ovakvog vida „škole”. Pored toga, posle deset godina USNP će i zvanično dobiti svoje prostorije u zgradi Sportskog saveza Pančeva, a prigodna svečanost povodom useljenja zakazana je za 15. septembar.
Uz sve to, Udruženje sportskih novinara Pančeva aktivno je i na drugim frontovima. Između ostalog, potpisan je ugovor o saradnji s kampom gorana u Šušnju, pa će ubuduće svi naši sugrađani moći da letuju pod povoljnim uslovima. USNP ostvaruje odličnu saradnju sa ostalim subjektima u našem gradu. Da sport i kultura mogu i treba da idu zajedno, pokazuje i ovaj primer – članovi Udruženja sportskih novinara Pančeva i KUD-a „Banat” iz našega grada još u martu su bili gosti na velikom festivalu folklora u turskom gradu Sarimsakliju, gde su se sastali s gradonačelnikom Mesutom Erginom.
Tom prilikom se razgovaralo o detaljima moguće saradnje dvaju gradova, pa je dogovoreno da 50 mališana iz Pančeva besplatno letuje u Sarimsakliju, a da zauzvrat 50 mladih Turaka zimi boravi na Divčibarama.
– Ideja je veoma zanimljiva.
U ponedeljak, 19. septembra, članovi našeg udruženja i KUD-a „Banat” putuju u Tursku, na veliki festival folklora, gde će učestvovati 720 igrača iz 14 država. Mi ćemo biti specijalni gosti i uživati u igrama društava iz Srbije, Gane, Konga, Engleske, Italije, Grčke... Poziv da gostuju na ovom festivalu dobili su i pančevački čelnici.
Pokušaćemo da razvijemo međusobnu saradnju pa da ubuduće KUD „Banat” bude stalni učesnik ovog festivala, ali i da deo ovog spektakla preselimo u naš grad. Kao gosti, na ovaj festival idu i dvojica polaznika koji su uspešno završili kurs „Uvod u novinarstvo” – rekao je Dragan Kostić, predsednik Udruženja sportskih novinara Pančeva.
Lepe ideje se polako sprovode u delo. Ono što je najvažnije – USNP je iznedrio novu generaciju novinara koja će svoje mesto pronaći i u beogradskim redakcijama, a saradnja s Kulturno-umetničkim društvom „Banat” sve je jača. I nema sumnje da će ovakva sprega sporta i kulture u najskorije vreme biti ponos našega grada, jer će se za Pančevo, samo po lepom, pored evropskog, čuti i na azijskom i afričkom kontinentu.
J. Filipović
Reagovanje na saopštenje SNS-a „Zašto sela propadaju?”, „Pančevac” broj 4418
Ne propadaju sela, nego politikanti
Poštovani i uvaženi srpski naprednjaci, Veoma mi je drago što ste na poslednjoj konferenciji za novinare Srpske napredne stranke izdvojili Starčevo kao pozitivan primer razvoja u godinama krize. Hvala na tome što ste okarakterisali buran razvoj Starčeva kao svetao primer za to na koji način političari treba da se oduže građanima za ukazano poverenje. Hvala vam i na tome što ste me nazvali „moćnim”, iako se tako osećam samo u smislu da ta „moć” proističe iz iskrene podrške građana različite političke opredeljenosti, koji su u mom političkom zalaganju prepoznali iskrenu želju da uradim sve što mogu u korist kako Starčeva tako i celokupne lokalne zajednice.
U svetlu vašeg interesovanja želim da vam ukažem na još neke kockice uz pomoć kojih treba da složite mozaik uspeha u bavljenju komunalnom politikom. Najpre, trebalo bi da znate da ne smatram sebe isključivo zaslužnim za velike komunalne i društvene uspehe Starčeva. Pored mene, već u četiri mandata (skoro 16 godina) komunalni i društveni život Starčeva uobličava veliki broj ljudi angažovanih u mnogim institucijama, počev od Doma kulture, škole, sportskih klubova i udruženja građana, pa do mesne vlasti oličene u Savetu MZ-a.
Nikada se nismo posvađali i uvek smo ispred sebe imali jedan cilj – razvoj lokalne zajednice u kojoj živimo i radimo.
Koristeći sve resurse koje imamo i uz pametnu politiku uspeli smo da realizujemo veliki broj projekata: izgradnja kanalizacije, gasifikacija, telefonizacija, asfaltiranje, podizanje stadiona (a uskoro i hale) i dečjeg vrtića, poboljšanje javnog prevoza, izgradnja šetališta, uklanjanje deponije... Naša vizija je ispunjena. Starčevo je danas mesto iz kog se ne odlazi, u njemu se živi i rađa. Otuda i povećanje broja stanovnika, kao i učenika u našoj školi, što ste lepo primetili.
Međutim, Starčevo nije počelo da se razvija s dolaskom ove pokrajinske i gradske vlasti, kako to mislite, već s početkom angažmana mojih saradnika i mene, sada već daleke, 1996. I jedna i druga vlast (sadašnja pokrajinska i gradska) „nasledile” su Starčevo koje je već bilo u razvoju.
Kao dugogodišnji član Saveta MZ-a Starčevo radio sam isključivo u interesu ovog mesta, a kao poslanik funkciju sam vršio u interesu čitavog grada i u korist onih koji su mi se po tom osnovu obraćali, bilo da su iz Starčeva ili iz nekog drugog mesta.
Dragi prijatelji, želim da vam poručim da sam spreman da pomognem i vama. Žao mi je što niste izabrali, pored Banatskog Novog Sela, Dolova i Kačareva, i Starčevo kao mesto u kome ćete održati otvorenu sednicu Gradskog odbora svoje stranke. Da je tako bilo i da ste me pozvali, rado bih se odazvao.
Poručio bih vam da se, najpre, ne bavite politikantstvom i preslikavanjem scena s poprišta borbi iz „visoke politike”. Zatim, ukazao bih vam na to da su građani siti Danajaca, kao i lažnih obećanja zbog nesuvisle borbe za golu vlast. Muka je građanima i od politike i od političara.
Građani traže da ih niko ne laže, a da se radi. Na kraju, rekao bih vam da ćete i sopstvenim članovima, a kamoli ostalom građanstvu, teško objasniti kritiku pozitivnih primera. Batalite to, pokažite šta umete, ako umete.
Jer, svi vi, funkcioneri naprednjaci, lepo ste iškolovani, pametni ste i sposobni i imate potencijal.
Samo kada se ne svađate oko funkcija.
S poštovanjem,
Petar Andrejić
U „Jabukovom cvetu”
Fišpaprikaš a la „Bugarčići”
Kako je lekarski tim prošle subote u kampu „Jabukov cvet” pored Brestovca utvrdio da su „stanovnici” najlepše kamperske oaze u ovom delu sveta zdravi i čili, samim tim izdao je „dozvolu” da ove nedelje, 11. septembra, bude održano takmičenje u kuvanju jela na vatri, koja su potom, normalno, i kusana. Učestvovalo je sedam kamperskih ekipa, kuvani su gastronomski specijaliteti, a sve to uz muziku levorukog tamburaša Milančeta i njegove pratnje.
Da bi ocenjivanje bilo fer, ni po materi ni po tetkama, tročlani žiri stigao je iz „inostranstva”, s one strane Dunava, iz Grocke. Posle većanja, odlučeno je da za pobednike bude proglašena ekipa „Bugarčići”, koja je bila najbolja i prošle godine. Glavni kuvar Vlasta i njegovi saradnici zgotovili su gotivni fišpaprikaš od šest vrsta ribe.
Drugo mesto uzeli su „Starčevci”, jer su Džigi i ostatak tima stvorili izvanredni zečji paprikaš, a treće „Juniori”, odnosno Natalijin i Gagijev gulaš od raznog mesa. Zanimljivo je da su klinceze i klinci u „repersažu” pobedili iskusne kuvarske majstore Đuru i Đoleta i njihov pasulj.
Na mlađima „Jabukov cvet” ostaje...
Ovim događajem kamp je zvanično zatvoren do 1. aprila naredne godine.
Ipak, ljubiteljima prirode neće biti dosadno: već u subotu, 17. septembra, na Dunavu, u komšiluku „Cveta”, biće održano nadmetanje u pecanju ribe „na muvanje”, a potom i u kuvanju riblje čorbe. Nek dođe ko sme.
S. D.
Besplatne radionice
Španska kultura polako osvaja Pančevo
Udruženje hispanista „Pančevo–Taragona” od ponedeljka, 19. septembra, organizuje besplatne radionice španskog za one koji se prvi put upoznaju sa ovim jezikom.
Polaznici će biti podeljeni u tri grupe, a predavanja počinju u 17, 18:30 i 20 časova u Omaldinskom resursnom centru.
Za svoje članove ovo udruženje obezbedilo je popust za naprednije kurseve šapanskog u privatnoj školi.
Takođe, ovo udruženje organizuje i besplatne časove salse i latinoameričkih plesova. Prvi čas biće održan u Omladinskom resursnom centru 23. septembra od 19 časova.
Svi zainteresovani za obe radionice mogu da se prijave Đorđu Saviću, predsedniku pančevačkih hispanista, na telefon 063/805-9526.
N. K.
Biciklom od Pariza do Šangaja
Oko sveta preko Ivanova
Mlada dvadesetjednogodišnja Đulijet, rodom iz francuskog Nansija, koja studira istoriju u Parizu, krenula je 30. juna 2011. iz Grada svetlosti, prateći rečne tokove, na put ka dalekom Šangaju u Kini. Nakon dva meseca i dva dana putovanja, sama, na biciklu, stigla je i u Ivanovo.
Ljubaznim domaćinima ovaj susret bio je veoma zanimljiv, jer su mogli na delu da se uvere šta znači videti kad neko ostvari san da na dva točka pređe 20.000 kilometara. Veoma mlada Đulijet pored maternjeg govori i nemački i engleski jezik, pa i uprkos tome, trebalo je naći sagovornika koji će je razumeti.
Pored toga, ona je završila kurs za servisiranje bicikala, a ovaj na kom se dovezla dobila je na poklon od prodavnice u kojoj se raspitivala o neophodnim informacijama za tako daalek put. Novca je ponela tek toliko da ima za vize, jer ulazak u Indiju, Laos, Vijetnam i Kinu plaća se po 50 evra. Noćenje i hranu dobija od ljudi dobre volje.
Ponela je i mobilni telefon, mnogobrojne mape i rečnike, kao i rokovnik u koji svakodnevno piše dnevnik putovanja. Ova krhka cura od 50 kilograma na biciklu nosi isto toliko težak prtljag, a za ova dva meseca putovanja kroz Evropu nije imala nikakvih neprijatnosti.
Grabeći ka cilju, na biciklu svakodnevno prevali između 50 i 80 kilometara.
U Ivanovu je ostala dva dana, a prenoćište je našla u crkvi. Ivanovčani su Đuliju ispratili s prtljagom hrane, tradicionalnim suvenirima i željom da mlada Francuskinja uspe u svojoj nameri, a ona je njih velikim slovima zapisala u svom dnevniku.
J. V.
Aktivnosti novoseljanskih lovaca
Briga o životinjama na prvom mestu
Krivolovcima preti i zatvor
Početkom jula na godišnjoj skupštini novoseljanske sekcije Udruženja lovaca Pančevo izabran je novi predsednik. Trajan Ardeljan, po zanimanju poljoprivrednik, odmah nakon stupanja na dužnost povukao je neke svrsishodne poteze, pre svega na uređenju kluba u Domu kulture.
– Pored sanacije prostorija, na našem lovištu nedavno smo postavili čeke za visoku divljač. Preduzeli smo i veoma opsežne mere za povećanje broja fazana, koji su kod nas, uz zečeve, u velikoj ekspanziji. To naročito važi za period otkad smo doneli odluku da obustavimo lov na fazanske koke. Uporedo s tim borimo se i s lovokradicama; imamo jednog lovočuvara, a očekujemo da ćemo uskoro dobiti još njih trojicu. Nadamo se da oni neće imati mnogo posla, jer mislim da je dovoljno upozorenje i to što su po novom Zakonu o lovu kazne za krivolov zaista drakonske.
Primer radi, za srndaća idu i do milion dinara, počiniocu se oduzima naoružanje, a moguć je i zatvor – rekao je Ardeljan.
Oko trideset aktivnih članova sekcije redovno se sastaje, a priređuju se i tri-četiri lovne akcije tokom godine, kao i razna druženja, lovačke večere... Bitno je spomenuti i da će novo gradsko rukovodstvo Udruženja, s Draganom Maksimovićem na čelu, seoskim sekcijama vraćati neuporedivo više novca. Planira se i osnivanje lovne turističke organizacije kako bi se na ove prostore privukli stranci, a druga ideja se tiče oformljenja foto-safari kluba namenjenog pristalicama „lova” foto-aparatom.
Sve ovo ukazuje na to da će u Pančevu ubuduće duvati neki „topliji” lovački vetrovi.
Ipak, večno pitanje kada je ovaj hobi u pitanju jeste – da li su lovci ubice? – Odgovorno tvrdim da je ogromna većina nas bezrezervno zaljubljena u prirodu.
Nikako se ne osećamo ubicama jer vodimo računa o životinjama, a nije preterano reći da bi one bez naše pomoći teško opstale. Štitimo ih i od lovokradica i od elementarnih nepogoda. Tako smo im u periodu visokih snegova traktorima donosili hranu, a za vreme poplava u Jaši Tomiću jedino su lovci spasavali srndaće i ostalu divljač. U saradnji s veterinarskim institutom obavljamo razna istraživanja.
Ukratko, suština našeg delovanja svodi se na gajenje, zaštitu i planski odstrel najslabijih jedinki. Smatramo i da su sve češće prozivke upućene na naš račun veoma licemerne, pored ostalog i zato što se životinje mnogo brutalnije ubijaju u klanicama, pa niko protiv toga nije digao glas. S druge strane, mi poput iskonskih lovaca pred sam čin egzekucije izvodimo neku vrstu rituala zahvalnosti žrtvi – zaključio je Ardeljan.
Verovatno ni ovo objašnjenje ne može zadovoljiti celokupnu javnost i polemika će uvek biti...
J. Filipović
Kup Dolova u gađanju glinenih golubova
Pun pogodak
U nedelju, 11 septembra, u prepodnevnim satima, na strelištu u Dolovu upriličeno je takmičenje u gađanju glinenih golubova. Skup je, pod pokroviteljstvom Mesne zajednice, organizovalo lovačko društvo „Dolovo”, a u pomoć su pritekli i mnogi drugi sponzori.
Druženje lovaca iz okoline na dolovačkoj streljani postalo je već tradicionalno sredinom septembra, a ovogodišnja manifestacija nosila je i naziv „Kup Dolova”. Za pehare se borilo 25 ekipa iz gotovo svih okolnih mesta, ali i iz Vršca, Orlovata, Konaka, Kovačice, Barica... U toj konkurenciji prvo mesto osvojili su strelci iz Kovačice, srebrni su postali Omoljčani, dok je bronza otišla u Vojlovicu. Pored ekipnih nagrada, dodeljena su i priznanja za najbolje pojedince. Najviše „golubova” pogodio je Branko Drljača iz Plandišta, drugi je bio Vlada Kuraj iz Kovačice, dok je trećeplasirani postao Starčevac Rusmir Gojak. Zajedničko druženje, uz čuvene lovačke priče, nastavljeno je u popodnevnim satima na ručku u lokalnom vatrogasnom domu.
Članovi lovačkog društva iz Dolova, njih tridesetak, prezadovoljni su odzivom ekipa na ovogodišnjem kupu.
Prema rečima Jugoslava Brzovana, predsednika udruženja, ovo je bilo najmasovnije takmičenje dosad. Dolovci su se takođe potrudili da svoju streljanu pripreme na najbolji mogući način. Ove godine je izbetoniran prostor odakle takmičari pucaju, a uz nešto zemljanih radova, ulaganja u samu mašinu koja izbacuje glinene golubove, betoniranje i natkrivanje prostora za sudije, što je u planu za sledeću godinu, strelište bi dobilo pun sjaj.
Dolovački lovci se uveliko pripremaju i za predstojeću lovnu sezonu. Već sredinom oktobra oni će krenuti u lov na zečeve.
N. R.
„Vibratorke” na mini-turneji po „jugi”
Oduvale Sarajevo i Zagreb
Najopasnije pančevačke pankerke iz benda „Vibrator u rikverc” osvojile su publiku u Zagrebu i Sarajevu na svojoj prošlonedeljnoj mini-turneji. One su 9. septembra nastupale na 6. festivalu ženske umetnosti „PitchWais” u organizaciji fondacije CURE u „Kriterion Art House Cinema” u Sarajevu. Narednog dana VUR je praktično otvorio renovirani pogon „Tvornice kulture“ kao predgrupa kultnom zagrebačkom bendu „KAWASAKI 3-p”.
Za „vibratorke” Sarajevo je već domaći grad, gde su pred više od 150 ljudi isprašile svirku. Na festivalu ženske umetnosti nisu bile jedine Pančevke – Ana Vilenica bila je jedan od predavača.
– Nastup je bio odličan, ispunio nas je pozitivnom energijom koja nam je zafalila jer nam se pre koncerta desila jedna neprijatnost. Parkirane odmah do mesta u kojem smo nastupale, kada smo u jednom trenutku krenule u šetnju, prišle smo kolima i imale šta da vidimo. Staklo suvozača razbijeno, radio ukraden, kao i nešto novca.
Ah, malera. Ali važno je biti pozitivan. Ipak su to bili neki fer pljačkaši, pa su dokumenta ostavili – kaže Snežana Popović, frotnmenka benda.
One su već narednog dana svirale u velikom pogonu „Tvornice” kao gošće zagrbačkog benda. Devojke su bile oduševljene „ludnicom” koju su zatekle u kultnom mestu hrvatske prestonice, gde je bilo oko 1.000 ljudi.
– Bile smo presrećne, jer, nastupajući na koncertima po Srbiji, malo ljudi daje priliku gostujućim bendovima ispred neke veće grupe, pa ih često propuste. Zagrepčani su me oduševili kao publika – priča Snežana Popović.
„Vibratorke” su nakon koncerta dobile samo reči hvale, i to od dive nad divama, Josipe Lisac, zatim Ide iz grupe „Lollobrigida” i Remi iz „Elementala”, koje su ih pozvale ponovo u goste.
N. K.











