Spreči, ne leči: Svetski dan srca – 29. septembar

„Bolest srca može biti neprimetna: Uhvati ritam srca! Ne propusti ni jedan otkucaj!” –  slogan je ovogodišnjeg Svetskog dana srca. Zato počnite od danas, jer svaki drugi umrli umire od srca

06:15

29.09.2026

Podeli vest:

Ako hoćete dugo da živite, najpre bi trebalo da se pobrinete za svoje srce. Ako postoje neke bolesti koje možete uveliko da sprečite, to su upravo bolesti srca. A Svetski dan srca, koji je ustanovljen 2000. godine, samo je povod da krenemo ispočetka. I jedan dan ranije značiće puno te se ovaj dan ove 2026. održava pod sloganom „Bolest srca može biti neprimetna: Uhvati ritam srca! Ne propusti ni jedan otkucaj!”.

Svaki kilogram viška znači bar koji procenat većeg rizika da ćete dobiti infarkt, prvenstveno zato jer debljina utiče na viši krvni pritisak. Već znate da su uzročnici karidovaskularnih bolesti, bar oni koji zavise od vas, i pušenje, šećer i nekretanje. A ono što zavisi od svih nas zajedno jesu i ekološki faktori, prvenstveno aerozagađenje, koje je na lestvici spoljnih uzroka bolesti srca na prvom mestu.

Prema tome, pamet u glavu od danas.

1. Važnije je šta jedete, a ne koliko jedete! Ne preskačite obroke. Birajte hranu sa manje kalorija. Umesto da pržite i pohujete, grilujte ili ispecite hranu u rerni sa vrlo malo maslinovog ulja. Nisu loši ni ove friteze na vruć vazduh (air fryer). Vredi para.

2. Planirajte obroke unapred. Izbegavajte prerađevine. Bolje kupite sveži sir ili komad svežeg mesa nego neki kačkavalj u koji ne znate ni šta su stavili a da ne govorimo o suhomesnatim proizvodima. Ponesite doručak od kuće, biće svakako bolji nego onaj iz pekare. Vredi 10 minuta ranijeg ustajanja.

3. Isključite alkohol ili smanjite njegov unos na minimum. Nema količine alkohola koja će vam pospešiti cirkulaciju. Vredi i čaše vode.

4. Krećite se! Kad god možete. A najmanje bar pola sata dnevno. A ne bi bilo zgoreg da se malo pokrenete u toku dana. Savijanje 10 puta, 10 trbušnjaka, okret levo, okret desno – 10 puta, itd. Vredi 10 minuta vremena dnevno.

5. Da li morate da po dve kile namirnica idete kolima do obližnje prodavnice? Da li morate do grada uvek kolima ili možete i peške ako niste 20 km udaljeni od kafića ili bioskopa? Da li biste mogli do posla i biciklom? To je, uostalom, danas in. Vredi malo znoja i kojeg ušteđenog dinara na benzinu ili autobuskoj karti.

6. Bacite odmah kutiju cigara ili kutije koje imate u rezervi u kantu. Možete vi to. Već godinu dana nakon ostavljanja cigareta, rizik od srčanog udara pada na polovinu u poređenju sa pušačima. I ne zanosite se – ako koristite e-cigarete, to jest vejpove, i uređaje za zagrevanje duvana, vi ste i dalje pušač. Vredi čistog vazduha u vama i oko vas i pokojeg dinara.

7. Zaštitite se od pasivnog pušenja. Ne morate nekoga ko vam dođe jednom u šest meseci u kuću da šaljete odmah na terasu, ali, ako vam neko stalno dolazi u posete ili ako je reč o vašem ukućaninu, vi ste praktično pušač. Jer ćete tako dnevno popušiti bar četiri cigarete. Vredi zdravlja i po vašu okolinu.

8. Održavajte težinu. Čim primetite da ste se ugojili i pola kilograma, uvedite mere. Višak masnih naslaga, naročito u predelu stomaka, direktno izaziva hroničnu upalu i insulinsku rezistenciju. Već pad težine od 5 do 10 posto će smanjiti krvni pritisak. Vredi toga i da lepo izgledate.

9. Saznajte svoj kardiovaskularni rizik. Posetite lekara koji će obaviti „merenja”. Dobićete savet, možda i uput kod specijaliste. Vredi maltretiranja i zbog zakazivanja.

10. A šta ćemo sa stresom? Lako je reći, ne nerviraj se. Ipak, pokušajte da svakodnevne gluposti koje doživljavate od drugih ljudi relativizujete tako što ćete ih smestiti u kontekst malo dužeg života. Pronađite i ventile – društvo, film, stvaralaštvo, hobi… Vredi života.

 

U Srbiji srce je uzrok smrti u 50% slučajeva, podaci su Instituta „Batut”. A bar 80% prevremenih kardiovaskularnih ispada mogli bi se sprečiti. Bolesti srca i krvnih sudova vode među uzrocima obolevanja i umiranja i u Južnobanatskom okrugu – i to najviše akutni koronarni sindrom (AKS), tj. infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris, izveštava pančevački Zavod za javno zdravlje.

Prošle, 2025. godine, u Južnom Banatu je 649 ljudi doživelo infarkt a umrlo je 147. Pacijenata koji su se lečili od nestabilne angine pektoris bilo je 68 a umrlo je osam. U poslednjih pet godina beleži se blagi pad obolevanja, ali istovremeno i  više smrtnih ishoda u slučaju obolevanja. Češće žrtve infarkta su muškarci, u 60% slučajeva, i to najčešće oni iznad 55 godina, dok žene ulaze u veću fazu rizika posle 60 godine.

(Pančevac)

Spreči, ne leči: Svetski dan kontracepcije

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.