![](https://pancevac-online.rs/wp-content/uploads/2022/12/SIJALICA2.jpg)
OVAKO JE NASTALA ČUVENA SRPSKA TROBOJKA: Miloš Obrenović iskulirao Turke i primakao se Rusima! Uzeo crvenu, plavu i belu boju za srpsku zastavu! FOTO
![](https://pancevac-online.rs/wp-content/uploads/2023/09/16947695021618912210takovo-milos-obrenovic-muzej-fotorina1.jpg)
GORNJI MILANOVAC – Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave obeležava se danas, po treći put, u Srbiji i Republici Srpskoj, a prvi put ove godine proslavlja se i van granica naše zemlje – u Crnoj Gori i Nemačkoj. Danas će mnogi Srbi bez obzira gde žive na svojim kućama istaći čuvenu trobojku, koja je nastala još u doba Miloša Obrenovća i to na veoma zanimljiv način.
Iako je bio nepismen znao je da pregovara i za dvadeset godina sa jako malo žrtava uspeo je da pridobije šest nahija bez ispaljenog metka. Za tri meseca ratovanja i diplomatskim pregovorima koje je vodio uspeo da pridobije kamen temeljac srpske državnosti.
![](https://www.pancevac-online.rs/wp-content/uploads/2023/09/16947694661618912220takovo-milos-obrenovic-muzej-fotorina5-300x169.jpg)
RINA
Uredbama turskog hatišerifa Srbija je imala pravo da dobije i zastavu gde su elementi uzeti iz srednjeg veka. Grb je nastao sa čuvena četiri slova “S” koji je se nalazio na štitu u periodu 1830. godine, i gde se još nalaze kruna, plašt, maslinova grančica koja simbolizuje mir i grančica hrasta koja ima značenje temeljitosti i postojanosti.
– Nakon turskog insistiranja da se na zastavi nađu i četiri polumeseca, Miloš je izdejstvovao da to bude neko solomonsko rešenje – šestokraka zvezda. Кasnije kada je Miloš hteo da se približi Rusima, na njegovo pitanje kakva je vaša zastava oni su odgovorili bela i plava, on je rekao ajde da se ne naljute braća Rusi mi ćemo samo okrenuti boje i time smo dobili boje današnje zastave”, kaže za RINU istoričar Aleksandar Marušić.
![](https://www.pancevac-online.rs/wp-content/uploads/2023/09/16947694771618912231takovo-milos-obrenovic-muzej-fotorina4-300x169.jpg)
RINA
Prvu narodnu zastavu propisao je Sretenjski ustav iz februara 1835. godine, kada su bili određeni zastava i grb. Ostalo je zabeleženo da je ustav pročitan i objavljen na svečan način, uz zastave i svečanu muziku, kneževu konjičku i pešačku gardu i uz prisustvo državnog vrha i poslanika, a uveče je priređen vatromet i održana pozorišna predstava.
(RINA)