Burna istorija Plandišta: Mesto koje je promenilo čak šest imena

18:31

18.11.2026

Podeli vest:

FOTO: Opština Plandište

PLANDIŠTE – U srcu Banata, na oko 85 kilometara severno od Beograda, nalazi se Plandište – sedište istoimene opštine u Južnobanatskom upravnom okrugu koje, prema poslednjem popisu iz 2022. godine, broji 3.329 stanovnika. Iako na prvi pogled deluje kao mirno ravničarsko mesto, njegova prošlost krije burnu hroniku velikih seoba, osvajanja i raznovrsnih kulturnih uticaja, piše novosadski Dnevnik.

Malo je naselja na ovim prostorima koja su tokom vekova promenila toliko naziva. Plandište je kroz istoriju bilo poznato kao Bioseg, Morminz, Zičidorf, Zičifalva i Mariolana, pri čemu svako od tih imena svedoči o određenoj epohi i narodima koji su naseljavali ovaj kraj.

Srednji vek: Najstariji pisani tragovi pominju naselje pod imenom Bioseg, nazvano po livadi na kojoj je nastalo.
Habzburški period: Nakon što je princ Eugen Savojski potisnuo Osmanlije, Banat 1718. godine dolazi pod vlast Habzburga. Tokom organizovanog naseljavanja 1723. i 1725. godine, mesto je na mapama Temišvarskog Banata upisano kao Morminz.
Grofovsko nasleđe: Mađarski i nemački nazivi – Zičifalva i Zičidorf – nastali su u čast grofa Zičija i u prevodu znače „Zičijevo selo“.
Savremeno doba: Današnji naziv Plandište, koji koriste i Rumuni, potiče od reči „plandovati“, što znači odmarati se.

Strateška granica i vekovna stradanja
Zbog svog položaja u Banatu, ovaj prostor je vekovima bio na udaru velikih istorijskih previranja. Još u doba Rimskog carstva predstavljao je važnu vojno-stratešku granicu, a kasnije je ušao u sastav ugarske države.
Kroz vekove su ga pustošili mongolski pohodi u 13. veku, kao i dugotrajni sukobi Osmanskog carstva i Ugarske tokom 16. i 17. veka. Nakon Mohačke bitke, Dunav postaje granica dveju imperija, što je stanovništvo ovog kraja stalno držalo na liniji fronta.
Čak i nakon obnove u 18. veku, kada su prvi doseljenici podizali skromne kuće od zemlje i blata pokrivene trskom i slamom, mir nije potrajao. U novom prodoru osmanske vojske u južni Banat 1738. godine, tadašnji Morminz je spaljen i opustošen, a stanovništvo koje nije uspelo da se spase stradalo je ili je odvedeno u ropstvo.

(Pančevac/Dnevnik)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


Рок за reCAPTCHA проверу је истекао. Поново учитајте страницу.