Gabrijela Bisak jedina žena u Udruženju pčelara Starčevo

Pčelar Lajoš Bisak iz Vojlovice više od 20 godina se bavi pčelarstvom, a pre pet godina njegova ćerka Gabriela, koja je uz njega zavolela pčele, preuzela je deo posla i uključila se i u proizvodnju.

20:00

20.10.2025

Podeli vest:

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

 Pčelar Lajoš Bisak iz Vojlovice više od 20 godina se bavi pčelarstvom. U početku se samo on bavio pčelama, dok su članovi porodice pomagali oko vrcanja i prodaje meda, međutim, pre pet godina njegova ćerka Gabriela, koja je uz njega zavolela pčele, preuzela je deo posla i uključila se i u proizvodnju.

Gabriela Bisak je odmalena bila uz oca dok je radio s pčelama, ali je do pre pet godina skupljala znanje, sve dok nije stekla samopouzdanje da se i sama oproba u ovom hobiju. Kao jedini ženski član Udruženja pčelara „Starčevo”, započela je ovaj put tako što je registrovala poljoprivredno gazdinstvo i pomoću subvencija pomogla ocu da obnove košnice, rašire posao i uvedu određeni broj noviteta.

Foto: Privatna arhivaFoto: Privatna arhiva

U okviru pčelarskog udruženja redovno posećuju razna predavanja o novitetima u ovoj grani poljoprivrede. Najvažnije što je naučila na predavanjima jeste kako pripremiti pčele za zimu, kako izbeći bolesti i održati rojeve zdravim i srećnim, jer samo tako mogu da dobiju kvalitetne proizvode i održe svoje košnice za budućnost.

Održati kvalitet

Već krajem ove godine će početi pripreme pčela za cvetanje uljane repice, jer je ovaj specifičan med potpuno beo i odličan u borbi protiv bolesti disajnih organa, što je za Vojlovčane postalo izuzetno važno.
Pčelare sa ukupno 30 košnica, raspoređenih kako u Vojlovici, tako i u Ivanovu, i nemaju zasad planove da šire posao kako bi mogli da održavaju kvalitet svojih proizvoda s malom radnom snagom. Kao i za sve ostale pčelare, ova godina je bila sušna i teška za pčele, ali su oni zadovoljni krajnjim rezultatom za ovu sezonu.
Njihove pčele proizvode livadski, lipov, suncokretov med i medljiku. Pored klasičnog meda, medljika ili medena rosa vrlo je specifičan pčelinji proizvod.

Foto: Privatna arhiva

Ne nastaje iz nektara biljaka, već na listovima šumskog drveća i drugačijeg je sastava u odnosu na ostale vrste meda. Poznata i kao šumski med ili zlato u tegli, veoma je zdrava i može se koristiti za čišćenje organizma. Blagotvorno deluje na disajne organe, te je odlična za uporan kašalj. Odličan je saveznik u jačanju imuniteta, pa je preporučljiva u svakodnevnoj ishrani. Takođe, u svojoj maloj radionici prave i med sa sušenim i koštunjavim voćem koji je izuzetno popularan i ukusan. Uskoro će početi da rade na novim proizvodima kao što su med sa semenjem koprive i neke slične lekovite smeše.

Raznovrsna ponuda

Pored toga, njena sestra Marija i ona su ove godine odlučile da iskoriste i ostale pčelinje proizvode, kao što su pčelinji vosak, matični mleč i polen. Tako su nastale tri vrste sapuna, glicerinski s medom, glicerinski s medom i pčelinjim voskom i glicerinski sapun s lavandom, kao i balsam za usne i melem za kožu. Sastav melema su pčelinji vosak, propolis, vazelin i lanolin kao osnova, a u balsamu su pčelinji vosak, med, vitaminsko ulje, ulje kamilice i eterično ulje s mirisom meda i mleka. Melem može da se koristi za kožu ruku i stopala, za ekceme, opekotine i kao univerzalni balsam za suvu kožu.

Foto: Privatna arhivaFoto: Privatna arhiva

Svoje proizvode prodaju i na lokalnim bazarima. Nedavno su bili gosti na Saboru pčelara u Devojačkom bunaru, u Vojlovici tokom „Žetelačkih dana” i u Starčevu tokom proslave Ognjene Marije. Sledeći veliki poduhvat je tezga na „Danima piva” u Pančevu tokom prvog vikenda septembra, pod okriljem MKUD-a „Tamaši Aron” iz Vojlovice, čiji su takođe članovi. Uz to, njihovi proizvodi su, iako veoma novi, već obišli svet, tako što su stigli u Kanadu, Švedsku, Ameriku, Hrvatsku, Englesku, Norvešku, Japan i Nemačku.

Foto: Privatna arhiva

Svoju veliku ljubav prema ovim plemenitim insektima članovi porodice Bisak preneli su i na sledeću generaciju, pa Marijini dečaci kao počasni članovi pčelarskog gazdinstva uveliko pomažu deki i tetki u avanturama s pčelicama.

Iako još mali, već znaju važnost vrednih insekata i shvataju da se ovaj posao radi iz velike ljubavi kako prema pčelama, tako i prema opstanku svih biljaka oko nas.
(Pančevac/Karolina Bisak)

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.