
SPORTSKI VODIČ: Gde ovog vikenda
Želite li mir pored Tamiša, malo zamornih komšija, a ipak blizinu većih gradova – saznajte koliko koštaju nekretnine u Opovu
Želite li mir pored Tamiša, malo zamornih komšija, a ipak blizinu većih gradova – saznajte koliko koštaju nekretnine u Opovu

Blizu je Beograda a pet minuta peške treba do Tamiša. Ima i etažno grejanje, sobe su prostrane, plafon visok. Pruža izuzetan mir sa posebnim izlazom u dvorište. Brzo se stiže do apoteke, škole, doma zdravlja, prodavnica, autobuske stanice… Ali, spremite bar 100.000 evra jer toliko treba za prosečnu kuću u Opovu, i to ne samo što je i ovde skočila cena nekretnina, nego zato što prosečan stan ima bar 110 kvadrata.
„Renovirana komforna kuća u Opovu. Ima 243 kvadrata stambenog prostora sa pet soba, oko 200 kvadrata pomoćnih prostorija na 13,82 ara. Visina plafona je 3,4 metra. Etažno grejanje na čvrsto gorivo. Odlična kuća koja pruža mogućnost lepog i mirnog života i blizu je Beograda.” Za mir u ovoj nekretnini u glavnoj ulici u Opovu treba da date 160.000 evra, ili 660 evra za kvadrat.

Opovački „soliter”, a ni iz kontejnera ne ispada smećeFoto: Pančevac / N. S.
U drugom oglasu nudi se potpuno renovirana kuća od 70 kvadrata sa pomoćnim objektom, takođe u centru Opova „Urađene su nove elektro i vodovodne instalacije, gipsani radovi na svim plafonima i zidovima, izolacija, fasada, pretresen krov. Kuća ima dva ulaza i ispred kuhinje terasu okrenutu ka dvorištu, koje pruža izuzetan mir. U blizini je škole, apoteke, autobuske stanice, prodavnica, do Tamiša se stiže peške za pet minuta, pogodno za pecanje i šetnje. Prostorije: dnevna soba, trpezarija sa kuhinjom, spavaća soba, predsoblje, kupatilo.” I taman kada pomislite da bi do ove kućice, koja ima samo 70 kvadrata. mogli doći za nešto manje novca, saznajete da vlasnik za kvadrat traži skoro 930 evra, te je konačna cena 65.000 evra.

Do drugog sprata u SefkerinuFoto: Pančevac / N. S.
A u Sakulama, „selu udaljenom svega 45 kilometara od Beograda”, prodavac kuću „salonskog tipa sa visokim plafonima”, od 114 kvadrata prodaje za 25.000 evra. Za te pare ima i seoski vodovod, jer drugog tu i nema, i dvorište od 15 ari pogodno za voćnjak. Doduše struja je monofazna, ali zato se reklamira da je udaljena samo jedan kilometar od Tamiša. Jasno je da i ovde ambulanta nije daleko, ali kada se sve zbroji, pre bi ova kuća bila pogodna za vikendicu, iliti pecanje ribe ili pecanje rakije.
Ponuda za prodaju kuća ili stanova ni za Opovo, ni za njegova tri sela, trenutno nema mnogo. Uostalom, u celoj opštini 2022, kada je rađen popis, bilo je samo 3.234 nastanjena stana. Na tržištu je trenutno jedna ponuda za kupovinu nekretnine u sve poželjnijoj Barandi, u kojoj ima raznih čudesa – od filmskog studija do seoskog domaćinstva „NESTvarno”, koje opsedaju roditelji sa decom – uglavnom iz Beograda. Na prvi pogled učinilo se da kuća od 70 kvadrata za 40.000 evra i nije tako skupa. Ali ispostavilo se da je gvint u tome što je gornji sprat u „grubim radovima”, ali, kako ističe prodavac, zato je selo Baranda na jednakoj udaljenosti od Beograda, Zrenjanina i Pančeva, što mu dođe kao da je na tromeđi ova gri grada.
Mamac – mir i priroda
U oglasima se redovno ističe da je centar Opova 30 kilometara udaljen od Beograda, ponekad i da je do Pančeva treba preći 26 kilometara, da je mesto idealno za život u okruženju prirode, da su nadohvat ruke „svi neophodni sadržaji”, poput prodavnica i pošte, doma zdravlja… A tu je uvek i Tamiš, pogodan za šetnje, pecanje ili samo gledanje u zelenilo i vodu. Od centra Opova do sportskog centra treba preći samo 150 metara.
Udica se uglavnom baca prema Beogradu. A i naši sagovornici iz Opova potvrđuju da se kod njih najčešće doseljavaju nomadi iz glavnog grada. Kažu da tu ima i onih iz inostranstva, i to ne samo naših povratnika, nego i pravih stranaca. Istovremeno, nisu mogli da se sete nijednog Pančevca koji je u skorije vreme tu došao, što potvrđuju i sami Pančevci.
– Nikada mi nije palo na pamet da tamo idem. A i nemam od čega da bežim. I Pančevo je selendra. Mada, kada pogledam ove Beograđane koji se bahate po našim ulicama i koji su digli cene nekretnina u nebesa u Pančevu, ko zna. Možda jednom i pomislim da se preselim tamo. Kad budem u penziji – odgovorio mi je 55-godišnji Branimir, stanovnik Tesle, kada sam ga pitala da li bi se možda u Opovo i preselio, a onda šeretski dodao da je Opovo do sada prepoznavao samo po policiji koja ga je presretala i terala da duva kada je putovao za Novi Sad i nazad.
Komfor prostranih stanova


Prosečna cena kvadrata u Opovu je od 550 do 600 evra, što je i tri do četiri puta manje nego u Pančevu, ali zahvaljujući prostranstvu banatskih kuća bez 100.000 evra teško će se tamo kupiti pristojna nekretnina. Prosečno, svaki nastanjeni stan u Opovu, kako kaže statistika iz 2022. godine, ima 108 kvadrata, što je skoro za 30 kvadrata više nego u Pančevu. Ako uporedimo i učešće stanova sa pojedinim kvadraturama u ukupnom broju domova gde se živi, kako pokazuje naš grafikon, što se ide ka većoj kvadraturi Opovo sve više tuče Pančevo. Čak 30 odsto stanova ima više od 60 kvadrata u odnosu na Pančevo gde takvih nema ni petina.
Statistika o broju soba po glavi stanovnika neke kuće pokazuje i da Opovčani raspolažu mnogo većim komforom od Pančevaca. Jer, ako neko ima pola sobe na raspolaganju, to znači da bar dvoje ljudi mora da se smesti u jednu prostoriju, gde će spavati, jesti, gledati televiziju, primati goste…. Ako bi, na primer, muž i žena imali i spavaću sobu i dnevnu, to bi značilo da imaju bar jednu sobu po glavi stanovnika stana. A gde je tu još trpezarija? Kuhinja i kupatilo se ne računaju u ovom zbiru.
Takođe, Opovo će goditi i onima koji ne vole da žive među pticama jer od 3.754 stambenih zgrada, koliko ima u celoj opštini, čak 3.619 nema stepenište ni do prvog sprata, jer ga ni nemaju. Ono što će sigurno goditi mnogima je i to što neće imati mnogo komšija iza prvog zida, čak i ako se usele u stambenu zgradu jer samo devet nastambi za kolektivno stanovanje ima više od deset stanova. Jedino što bi vam možda moglo zafaliti jeste centralno grejanje. Zato se valjda u oglasima za prodaju nekretnina posebno ističu etažni kućni sistemi za grejanje, broj kotlova, vrsta ogreva, mreža radijatora u objektu… Mada, ko zna, da li je to stvarno nedostatak ili ne. U Pančevu sve više ljudi traži stanove bez „daljinskog grejanja” kako ne bi preživljavali šok svakog meseca kada plaćaju račun za isto.
(Pančevac / Nevena Simendić sa saradnicima)