ČUVAJMO IH: Labudovi i patke Tamiški kej krase

Dr Zoran Manasijević, priznati ornitolog, kaže da se na Tamiškom keju uglavnom može videti nekoliko vrsta ptica vodenih staništa.

23:38

13.02.2024

Podeli vest:

Milan Šupica

Svakako treba da raduje sve veći broj šetača ovih dana na suncem obasjanom tamiškom keju, a veoma lep prizor na prelepoj banatskoj reci pruža i upadljivo velik broj ptica.

Ni laičkom posmatračkom oku ovih zimskih dana ne može da promakne velika koncentracija raznih vrsta pernatih životinja – od onih najmanjih, poput liski ili vodomara, preko brojnih pataka, do onih zaista impozantnih, kao što su labudovi.
Kako se ove ptice mnogima dopadaju, oni ih hrane, ali veoma često pogrešno, što za njih može da bude ponekad i opasno. Stoga treba biti veoma obazriv i hraniti ih adekvatno, odnosno pre svega zrnevljem, a nikako hlebom i pecivom.

Tamiški kej nadomak grada tokom zime pohodi silan ptičji svet, koji ovde pre svega nalazi utočište i zgodno mesto za pronalaženje hrane.
Među brojnim jedinkama pernatih lepotana izdvajaju se pripadnici nekoliko vrsta. Jedan od onih koji imaju najbolji mogući uvid u to stanje svakako je naš sugrađanin dr Zoran Manasijević, priznati ornitolog i jedan od najboljih poznavalaca faune u okruženju.

Gluvare najbrojnije

On kaže da se na Tamiškom keju uglavnom može videti nekoliko vrsta ptica vodenih staništa.
– Najredovnija i najbrojnija je patka gluvara. Mužjak ima plavo-zelenkastu glavu s belim okovratnikom, dok su ženke kompletno odevene u kestenjasti dezen. Inače, one spadaju u takozvanu površinsku vrstu pataka i one, kako i sve druge te podvrste, imaju plavo-ljubičasta ogledala na krilima. Lepo se vide u letu, ali i kada stoje. One su tu prisutne cele godine, iako se ne gnezde tu, već u obližnjim kubicima ili bari kod Tri šerpe. Tamo sam jedanput u rašlji od starog stabla vrbe našao gnezdo sa dvanaest jaja. Nekada dve mame mogu da stave jaja u isto leglo i kad se izlegu, povlače ih u vodu. Sve u svemu, ovo su divlje patke, ali se ne plaše ljudi, a ispadaju veoma pametne, jer dolaze ovamo zato što je mirnije, odnosno nema lova iliti bilo kakvog pucanja – navodi Zoran.

Vodene ptice ne treba hraniti hlebom

Labudove, kao ni druge vodene ptice, ne treba hraniti visokoenergetskom hranom, u šta spada i hleb, navodi dr Zoran Manasijević.
– Dokazano je da takva ishrana dovodi do poremećaja poznatog kao „anđeoska krila”, to jest do deformacije zgloba u ramenu, odnosno na krilu. Onda ptica ne može da leti, što je za nju na nivou smrtne presude. Zato ih treba hraniti kukuruzom, suncokretom, a možemo im dati i proso, soju, kupus, zelenu salatu. Zapravo, ako voda nije zaleđena, oni dube, odnosno zarone, okrenu vrat i vršljaju po dnu. I tada iskoriste svoj predugi vrat kako bi pasli, a pored bilja, na meniju su im i crvići, pužići, vodeni insekti i tome slično. Sve te ptice imaju nabore na kljunovima, koji im služe kao sito kako bi mogli da prerađuju vodu koju usisaju, dok ono što je hranljivo ostaje – kaže ovaj ornitolog.

Od galeba do vranca

On dodaje da je zimi veoma zastupljen i rečni galeb, za razliku od letnjeg perioda.
– Galebovi su leti na ribnjacima i drugim mestima, a sada ih je veoma mnogo na keju. To su oni sa čokoladnom kapicom leti, a zimi im je glava bela i imaju samo tamnu maskicu iza oka, kao i crven kljun i crvene noge. Tu je i siva čaplja, koja ume da stoji kada je veoma hladno, onako pogrbljena, a ima duge noge i dugačak kljun kao bodež. Zimi se ne pomeraju ka jugu, makar jedan deo populacije, što im nije problem, izuzev ako je ledeno, pa onda imaju problem s hranom – kaže pančevački ornitolog.
Prema Zoranovim rečima, ove navedene vrste se mogu videti i tokom leta na tamiškom keju, kao i mali i veliki vranac. Ove dve vrste se hrane ribom.
– Veliki su, što im i sam naziv govori, veoma krupni. I oni zaranjaju dok love, jer su moćni ronioci.

Obično se nalaze oko splavova. Pored njih, zastupljena je bela pliska, crna ptica s belom kragnom. Ima ih zimi i na Tamišu i na Dunavu, dok leti traže bare – navodi Zoran.

Veličanstveni labudovi

Ipak, glavne zvezde ovog vodenog šou-programa sasvim sigurno su veličanstvene bele ptice.
– Na keju ima bar jedan par labudova grbaca, a pojavljuje se još jedan s mladima. Odrasli su beli i imaju moćne crne noge sa onim plovnim kožicama, koje koriste kao vesla, dok im je rep beo i zašiljen. Imaju crveno-narandžasti kljun i karakterističu grbu, po kojoj nose naziv. Mužjak se upravo prepoznaje po krupnijoj grbi. On se ne gnezdi na keju, već u prirodi kod Vodne zajednice, gde je moguće sresti njegovo ogromno gnezdo od granja, koje obično pravi uz obalu. I dok ženka leži na jajima, mužjak patrolira vodom i ne daj bože da mu priđeš, jer odmah kidiše, čak i na čamac. U periodu parenja umeju da budu veoma opasni, jer imaju moćna krila i kljun, pa napadaju kao gusani.

Obično ima oko dvadeset kilograma i treba ga se čuvati, jer je agrsivan kada brani ženku i mlade, a inače su pitomi. Sve u svemu, fascinantan je osećaj videti jato kako se spušta na vodu i kako koče nogama – kaže Zoran. Manasijević navodi da ima i drugih zanimljivih ptičjih vrsta, kao što su liska ili vodomar, a tu su i divlji golubovi, pa i vetruške i čak jedan par jedinstvenih orlova belorepana.
Lepo je uživati u svemu tome, ali svakako ovaj predivan vodeni svet treba čuvati kao malo vode na dlanu.

(Pančevac/J.Filipović)

VLASNICI PASA DA SE DRŽE PRAVILNIKA Na dečjim igralištima psi obavezno na povocu

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.