Bratstvo vitezova Svetog Vida: Čuvari viteškog duha i vrednosti srpskog srednjeg veka

16:30

18.07.2026

Podeli vest:

Foto: Privatna arhiva

Zvuk mačeva, proletele strele i autentične srednjovekovne odore na trenutak su vratili Pančevce nekoliko vekova unazad. Članovi Bratstva vitezova Svetog Vida iz Pančeva, zajedno sa gostima iz cele zemlje, podigli su vitezove logore na Tamiškom keju i uprkos vrelom vidovdanskom danu priredili posetiocima pravi istorijski spektakl na otvorenom.

Foto: Privatna arhivaFoto: Privatna arhiva

Manifestacija je održana na Vidovdan, datum koji članovi bratstva ne doživljavaju samo kao važan istorijski praznik već i kao svoju krsnu slavu. Upravo zato nije bilo dileme kada su odlučivali kada će organizovati prvo veće okupljanje u sopstvenoj režiji. Iako priznaju da još nisu veliko udruženje i da iza njih ne stoje ozbiljni finansijeri, već isključivo entuzijazam, četiri godine rada pokazale su da se upornošću može mnogo postići.

Sve je, kažu, počelo sasvim skromno.

– Kada smo osnovali bratstvo, bilo nas je četvorica, a vrlo brzo nam se pridružio i peti član. I danas činimo jezgro udruženja i sve odluke donosimo zajedno. Svako od nas ima svoj posao i svoje obaveze, ali vreme koje ostane posvećujemo ovom hobiju koji je prerastao u mnogo više od toga – priča Velimir Birmanac, jedan od osnivača Bratstva vitezova Svetog Vida. Pored njega, okosnicu bratstva čine Najdan Mančić, Dejan Lončar, Srđan Mrkalj i Đuro Dabić. Različitih su profesija – među njima ima profesora, zdravstvenih radnika, zanatlija, ljudi iz IT sektora i sveštenika – ali ih povezuje ista ljubav prema istoriji, tradiciji i srpskom srednjem veku.

Foto: Privatna arhivaFoto: Privatna arhiva

Prikaz srednjovekovnog života

Vidovdanski sabor bio je prilika da posetioci vide prikaz srednjovekovnog života, upoznaju vitešku opremu i saznaju kako izgleda priprema za istorijske rekonstrukcije.

Posebno interesovanje izazvale su demonstracije streličarstva i kontaktnog viteškog nadmetanja, poznatog pod međunarodnim nazivom „bohurt”.

– To nije obična koreografija. Reč je o disciplini koja postoji širom sveta i podrazumeva borbe u punoj zaštitnoj opremi. Na velikim manifestacijama učestvuju desetine, pa čak i stotine oklopnika. Mi smo još na početku tog puta, ali želimo da napredujemo i jednog dana budemo ravnopravni učesnici najvećih viteških okupljanja – kaže Birmanac.

Foto: Privatna arhivaFoto: Privatna arhiva

Za organizaciju sabora bilo je potrebno mnogo više od dobre volje.

Sva sredstva obezbeđena su iz članarina i pomoći prijatelja udruženja.

– Sami finansiramo svoj rad. Članarina iznosi 500 dinara mesečno, a kada organizujemo ovakve događaje, pomažu nam dobri ljudi i darodavci koji veruju u ono što radimo. Zahvaljujući njima mogli smo da ugostimo prijatelje iz udruženja „Zatočnici“ iz Niša i „Crni prsten“ iz Beograda, koji imaju mnogo više iskustva od nas i od kojih stalno učimo – objašnjava
on.

Iako je velika vrućina uticala na broj posetilaca, članovi bratstva zadovoljni su odzivom, ali oni koji su bili imali su priliku da uzmu u ruke opremu, razgovaraju s vitezovima i vide kako izgleda život u srednjovekovnom logoru.

Baštine doba kneza Lazara i despota Stefana

Članove pančevačkog bratstva posebno zanima period od druge polovine 14.
do početka 15. veka.

– Ljudi često srednji vek vezuju isključivo za ratove, kugu i tamu. Mi želimo da pokažemo drugu stranu tog vremena – vek u kom su nastajali manastiri, razvijala se književnost, cvetala umetnost i živeli ljudi koji su ostavili dubok trag u istoriji srpskog naroda – navodi ovaj moderni vitez.

Među istorijskim ličnostima koje smatraju uzorima posebno izdvajaju svetog kneza Lazara, despota Stefana Lazarevića, vojvodu Vlatka Vukovića, Zmaja Ognjenog Vuka, Nikolu Altomanovića i druge znamenite srpske velikaše i vojskovođe.

Bratstvo, međutim, ne želi da ostane samo u okvirima istorijskih prikaza.

Njihova želja je da kroz viteštvo promovišu moralne vrednosti koje smatraju univerzalnim.

– Kada kažemo vitez, ne mislimo samo na čoveka u oklopu. Vitez je čovek koji štiti slabijeg, koji drži datu reč, poštuje druge, ne udara protivnika s leđa i spreman je da pomogne svakome kome je pomoć potrebna. To su vrednosti koje želimo da vratimo među ljude, naročito među mlade –
ističe Birmanac.

Viteštvo neodvojivo od duhovnosti

Birmanac kaže da viteštvo nije samo mač i štit.

– Ono podrazumeva odgovornost, čast, poštenje i veru. Kao sveštenik nastojim da upravo taj deo negujemo među članovima bratstva, jer bez toga viteštvo gubi svoj pravi smisao – naglašava on.

Tokom prethodne četiri godine članovi Bratstva vitezova Svetog Vida učestvovali su na brojnim patriotskim i humanitarnim manifestacijama.

Bili su deo programa posvećenog obeležavanju godišnjice bitke na Košarama u Pančevu, kao i humanitarnih koncerata Danice Crnogorčević, organizovanih radi prikupljanja sredstava za obnovu hrama Svetog Arsenija
Sremca u Omoljici.

Za budućnost imaju planove – žele više članova, više opreme i više prilika da javnosti predstave srpsku srednjovekovnu baštinu.

Vrata bratstva otvorena su svim punoletnim ljudima koji žele da uče, istražuju i učestvuju u radu udruženja.

Njihov moto zasnovan je na tumačenju reči „zbor“, koju povezuju sa zavetom Svetog Save – zavet Bogu, otadžbini i rodu.

Kažu da upravo te četiri reči najbolje opisuju ono što žele da ostave iza sebe.

Nakon svega ostaje utisak da cilj ovog udruženja nije da romantizuje prošlost, već da iz nje izdvoji ono što smatra najvrednijim – čast, odgovornost, zajedništvo i spremnost da se pomogne drugome.

Upravo zato Vidovdanski sabor Bratstva vitezova Svetog Vida nije bio samo prikaz srednjovekovnih veština, već i podsetnik da se neke vrednosti, uprkos vekovima koji su prošli, još uvek mogu sačuvati i preneti novim generacijama.

 

Foto: Privatna arhivaFoto: Privatna arhiva

Atraktivne odore

Posebnu pažnju privlače odore članova bratstva. Na prvi pogled deluju kao muzejski eksponati, iako su nastale zahvaljujući višegodišnjem istraživanju istorijskih izvora.

– Nismo želeli kostime koji liče na filmske. Koristili smo freske, istorijske crteže, rekonstrukcije i stručnu literaturu kako bismo napravili odore koje odgovaraju periodu kojim se bavimo. Naši tabardi, lanene košulje i oznake bratstva nastali su upravo na taj način – priča Velimir Birmanac.

 

(Pančevac/J. Filipović)

Sećanje na vitezove: Ulice heroja Lazara Tišme i Dorina Đule

Sećanje na vitezove: Danas izložba „Heroji novosadskog neba”

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.