
Danas slavimo Svetu Matronu Moskovsku, koja je imala proročki dar
Printscreen/YTNa današnji dan vernici proslavljaju Blaženu Matronu, ženu iz naroda koja je, iako rođena bez vida, kroz svoj duhovni dar prozorljivosti i isceljenja postala jedno od najvažnijih svetih imena pravoslavlja XX veka.
Sveta blažena Matrona rođena je 1881. u selu Sebino. Njeni roditelji su bili veoma pobožni, vredni i pošteni ljudi. U siromašnoj seoskoj porodici bili je već troje dece, tako da je četvrto dete predstavljalo teret. Zbog toga su roditelji razmišljali da je po rođenju daju u sirotište.
Ali, majka je usnila čudan san, sanjala je belu pticu sa ljudskim likom, „zatvorenih očiju“ koja joj se spustila na ruku. Bogobojažljiva žena „primila je san“ kao nebesko znamenje i tako je odlučila da dete ostane sa porodicom. San se i usnio, jer je mala Matrona rođena slepa, a imala je i spoljašnje obeležje – na prsima je imala ispupčenje u obliku krsta. Na krštenju dobila je ime u čast prepodobne Matrone Carigradske.
Od ranog detinjstva devojčica je bila prozorljiva, a imala je i dar iscelivanja. Predviđala je nesreće, upozoravala ljude , a od njene molitve ljudi su postajali zdravi i dobijali utehu.
Sveti Jovan Kronštatski za nju je govorio da je ona osmi stub Rusije, čime je predvideo da će ona služiti Rusiji i ruskom narodu u najteža vremena bezbožnog boljševičkog progona Crkve.
Deca su je zadirkivala, te s toga, ona je ostajala kod kuće neprekidno moleći se. Sveta Matrona nije mnogo govorila, molila se Bogu, te je tako i one koji su od nje tražili, pomoć savetovala da se više mole. Takođe, ljude je savetovala da se međusobno ne ogovaraju, nego da vode svoju brigu. Kao i da ljube bližnje svoje.
Za života su joj ljudi dolazili da zatraže pomoć da se izleče i svako ko je išao u njenu kuću, pamti jato golubica koji su se skupljali oko njenog doma. Matrona je pomagala svima, lečila ih i blagosiljala, bez novčane nadoknade.
Matrona je znala sve grehove bliskih ljudi, zločine koje su počinili, čak i misli, a da joj pritom ništa nisu pričali. Predviđala je opasnosti, prirodne i društvene katastrofe. Zahvaljujući njoj, mnogi ljudi su izlečeni od različitih bolesti. Dolazili su joj prvo iz njenog rodnog sela Sebino, a zatim i iz okolnih mesta. Postoje svedočenja da je uspela da izleči i nepokretne.
Verovala je da svi ljudski problemi dolaze od nedostatka vere i ljubavi prema Bogu. Govorila je da je nacija koja se odrekne duhovnosti automatski osuđena na propast.
Svetiteljka se upokojila 2. maja 1952. godine, a 8. marta proslavlja se obretenije njenih moštiju. Matronuška, kako je vernici nazivaju, i nakon smrti, nastavila je da pomaže svima onima koji to od nje i zatraže.
(Pančevac)

















