
DA LI STE POMERILI KAZALJKE? Počelo letnje računjanje vremena

Letnje računanje vremena počelo je noćas u 2.00 sata tako što se, pomeranjem za jedan čas unapred, vreme računa kao 3.00, prema Zakonu o računanju vremena, saopštila je Direkcija za mere i dragocene metale Ministarstva privrede.
Letnje računanje vremena trajaće do 26. oktobra, kada će kazaljke na satu biti vraćene unazad sat vremena.
S obzirom da smo se pozdravili sa zimom, pred nama je letnje računanje vremena i duži dan.
Zašto se pomera sat?
Pomeranje sata, poznato još i kao letnje i zimsko računanje vremena, uvedeno je iz jednog razloga – uštede energije. Tokom letnjih meseci sat se pomera unapred, dok se tokom zimskih meseci vraća unazad. Na taj način smanjila bi se potrošnja energije, jer ljudi imaju više sati dnevne svetlosti u periodima kada su aktivni. Međutim, prema brojnim naučnim tvrdnjama, ova metoda više nije toliko efikasna, ali mnoge zemlje širom sveta i dalje zadržavaju ovaj sistem.

Foto:PixabayFoto:Pixabay
Kada je počelo pomeranje sata?
Američki naučnik Bendžamin Frenkin se često smatra začetnikom ove prakse da se jedan sat svetlosti pomeri sa ujutru na uveče, kako bi ljudi mogli više da koriste dnevnu svetlost jer je još u 18. veku, nakon što je shvatio da gubi svoja jutra u Parizu spavajući, predložio da Francuzi pucaju iz topova u zoru kako bi probudili ljude i smanjili potrošnju sveća noću.
Tokom velikog dela 19. veka, vreme se određivalo prema suncu, a ljudi koji su upravljali satovima u svakom gradu i naselju stvarali su stotine različitih “sunčanih vremena” tako da je vreme svuda bilo različito.

Foto:PixabayFoto:Pixabay
Moglo je biti podne u Njujorku, 12:05 u Filadelfiji i 12:15 u Bostonu. To je izazvalo probleme železničkim kompanijama koje su pokušavale da na vreme dostave putnike i robu, jer niko nije mogao da se složi čije je vreme tačno. Tokom 1840-ih, britanske železnice su uvele standardno vreme kako bi smanjile konfuziju. Američke kolege su ubrzo i same uspostavile ovaj sistem kako bi izbegle saveznu intervenciju.
U Severnoj Americi, koalicija poslovnih ljudi i naučnika odlučila je o vremenskim zonama, a 1883. godine, železnice SAD i Kanade su uvele četiri vremena (istočna, centralna, planinska i pacifička) kako bi pojednostavile uslugu.
Kada je pitanje vremenskih zona bilo rešeno, nije prošlo dugo pre nego što je Franklinova ideja o letnjem računanju vremena prepravljena za industrijski svet.
Engleski građevinac Vilijam Villet je pozvao britanske zakonodavce da pomere satove kako bi ostvarili ekonomske koristi. Ova odluka je usvojena 1916. godine, a Nemačka je bila prva evropska nacija koja je uvela ovu politiku u pokušaju da smanji troškove energije.
U Rusiji posle rata nisu zaživele promene, sve do 1981. godine. Taj običaj je, ipak, trajao samo 30 godina, jer je 2011. Rusija prestala da koristi sezonsko vreme. U Zapadnoj Evropi sedamdesetih godina postalo je uobičajeno da se prelazi na letnje računanje vremena, a 1996. proširilo se na celu EU, koja je 2002. uvela i preciznu proceduru.

Foto:PixabayFoto:Pixabay
Pomeranje sata u Srbiji
Od 1983. godine u Srbiji se kazaljke na časovnicima pomeraju za jedan sat unapred u martu, da bi se zatim na jesen vratile unazad.
Kazaljke su se u Srbiji u početku pomerale krajem marta, a na staro vraćale u septembru. Kako bi uskladila svoje zakonodavstvo sa propisima Unije, i naša zemlja je počela poslednje nedelje oktobra da se vraća na tzv. zimsko računanje vremena.
Sedamdesetak poslanika Evropskog parlamenta je prole godine predložilo da se promena vremena ukine jer umesto da donese uštede i pomogne ljudima u funkcionisanju ima štetne efekte.
Osim negativnog uticaja na ljudski bioritam, pomeranje kazaljki na satu, ističu evroposlanici, dovodi i do većeg broja saobraćajnih nesreća, više poremećaja u porodicama, kao i pada produktivnosti na radnom mestu. Iako je jedan od osnovnih ciljeva pomeranja kazaljki bio ušteda energije, taj cilj, pokazala su istraživanja, nikada nije ispunjen.
Astronomija, inače, prepoznaje jedino zonsko vreme, dok su sva ukazna vremena, stalna ili sezonska, stvar politike.
(alo)
MINISTARSTVO PROSVETE: Fakultetima 50 odsto zarade za februar