Kakva su prava roditelja koji neguju dete invalida

16:00

09.02.2026

Podeli vest:

Foto: Printscreen/Fond Pio

Kakva su prava roditelja koji neguju dete invalida? Da li imaju pravo na penziju, budući da su zbog okolnosti primorani da brinu o detetu 24 sata dnevno? Pogotovo ako je reč o detetu koje ima 100 odsto invalidnost.

Upravo je to Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje pitala jedna majka. Kaže da je čula da postoji ova mogućnost, pa je zanima da li rešenje o stavljanju pod starateljstvo deteta lišenog poslovne sposobnosti usled potpune invalidnosti može biti osnov za odlazak u prevremenu starosnu penziju. Budući da nije usamljen slučaj i da roditelji koji nemaju kome da prepuste brigu o bolesnoj deci iz Fonda PIO odgovaraju da se informacija koja je stigla od ove majke odnosi na propise Zakona o socijalnoj zaštiti.

– Naime, jedan od roditelja koji nije u radnom odnosu, a koji najmanje 15 godina neposredno neguje svoje dete koje je ostvarilo pravo na uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica, ima pravo na posebnu novčanu naknadu u vidu doživotnog mesečnog novčanog primanja. Ukoliko roditelj nije korisnik penzije, ovo pravo može da ostvari kada navrši opšti starosni uslov za penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. U 2026. godini to je 64 godine za žene i 65 godina za muškarce. Ako roditelj ostvari pravo na penziju nakon sticanja prava na posebnu novčanu naknadu, ima pravo da bira između svoje penzije i posebne novčane naknade. Detaljnije informacije u vezi sa ostvarivanjem ovog prava mogu se dobiti u Centru za socijalni rad – ističu u penzijskom fondu za Politiku.

Starosna i prevremena starosna penzija se ostvaruju onda kada se ispune uslovi propisani Zakonom o PIO, kojim nije predviđeno ostvarivanje prava na penziju ukoliko je osiguranik bio staratelj invalidnog deteta.

S druge strane, postavlja se i pitanje kakva su prava hranitelja koji brine o deci. Da li oni mogu jednog dana da se penzionišu ili se podrazumeva da brinu o drugima sve dok imaju snage i zdravlja? I šta ako u toku trajanja ugovora hranitelj ispuni uslov za penziju, odnosno napuni 65 godina života i ima više od 15 godina staža, da li mora da prekine ugovor i podnese zahtev za penziju?

Iz penzijskog fonda odgovaraju da hranitelje Zakon o PIO prepoznaje kao izuzetnu kategoriju koja ne mora da ima prestanak osiguranja u momentu podnošenja zahteva za penziju. Kada ispune uslov za starosnu ili prevremenu starosnu penziju, oni podnose zahtev i nastavljaju nesmetano da obavljaju hraniteljske dužnosti.

Međutim, ukoliko hranitelj podnosi zahtev za invalidsku penziju, odnosno ukoliko mu lekar veštak svojim nalazom, mišljenjem i ocenom utvrdi da postoji potpuni gubitak radne sposobnosti, onda je prestanak osiguranja obavezan za sve kategorije, pa i za hranitelje.

Ugovor sa hraniteljima zaključuje Centar za socijalni rad, koji donosi rešenje o smeštaju deteta u hraniteljsku porodicu. Taj ugovor traje do prestanka hraniteljstva, odnosno do donošenja odluke centra o prestanku ili raskidu hraniteljstva iz nekog od propisanih razloga. Centar za socijalni rad je u obavezi da plaća ugovorenu naknadu po osnovu hraniteljstva i da uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. To znači da hranitelji, po osnovu ovog angažovanja, imaju pravo na penzijski staž.

Na pitanje kako im se obračunava staž, da li po dužini trajanja ugovora ili na drugi način, zakon kaže da staž osiguranja po osnovu ugovora o hraniteljstvu zavisi isključivo od visine plaćenog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, što znači da nije bitno vreme trajanja ugovora, odnosno koliko vremena se obavljaju ugovoreni poslovi.

Staž osiguranja se računa tako što se iznos ugovorene naknade na godišnjem nivou deli sa najnižom osnovicom za plaćanje doprinosa koja važi u momentu uplate doprinosa. Upis staža, koji je ostvaren radom po ugovoru o hraniteljstvu, obavlja Fond PIO. Zahtev za upis staža podnosi se filijali fonda koja je nadležna prema mestu stanovanja, a uz zahtev se prilaže kopija lične karte, ugovor o hraniteljstvu, kao i dokaz o prestanku obavljanja ugovorenih poslova.

Važno je da svi oni pravo na starosnu i prevremenu starosnu penziju mogu da ostvare i bez prestanka osiguranja, jer teško je zamisliti decu koja bi ostala bez staranja zbog penzionisanja hranitelja ili onog ko ih neguje.

(Politika)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.