DRŽAVNA POMOĆI ZA LEČENJE U INOSTRANSTVU? Novca ima, ali kako se dolazi do ove pomoći? Jasna procedura i mnogo papira

14:32

12.12.2022

Podeli vest:

Pixabay

U Srbiji trenutno stotine dece i odraslih pokušavaju da sakupe novac za lečenje u inostranstvu. Svakodnevno smo svedoci humanitarnih akcija širom naše zemlje, a neretko i naši sugrađani pozivaju u pomoć kako bi se obezbedio neophodan novac za lečenje od teških bolesti za koje naš zdravstveni sistem nema odgovor. Pored poznatih SMS kampanja, licitacija ili dobrovoljnih priloga i uplata putem namenskih žiro računa, neki od njih pomoć mogu dobiti i od države.

Tako, na primer, prošle godine u stranim zemljama se o trošku države lečilo 17 pacijenata, a na dijagnostičko ispitivanje poslato je 76 uzoraka. Rebalansom budžeta za 2022. godinu za lečenje u inostranstvu predviđena je suma od 402 miliona dinara za Budžetski fond Ministarstva zdravlja, a 760.000 dinara za RFZO. U Predlogu Zakona o budžetu za 2023. planira se izdvajanje od 333 miliona dinara za Budžetski fond Ministarstva zdravlja, a za lečenje u inostranstvu RFZO planira da utroši 760.000 dinara, navodi se u Finansijskom planu ove institucije za 2023.

Novca ima, ali kako se dolazi do ove pomoći…

Pixabay

Korak po korak

Prema važećem zakonu, zahtevi za dodelu sredstava odmah se dostavljaju lekarskom veću i razmatraju se prioritetno, ali ne postoji propisan rok za donošenje konačne odluke, kažu u Ministarstvu zdravlja, i to je kočnica u čitavom lancu, a lanac je poprilično dug. I to za mnoge predstavlja veliki problem jer nemaju vremena ili upornosti da prođu dug proces.
Prva stanica pacijentima kojima je neophodno lečenje i dijagnostika van zemlje jeste Republički fond za zdravstveno osiguranje. Ovaj fond finansira lečenje i dijagnostiku retkih genetskih bolesti u inostranstvu samo ukoliko potrebne usluge nisu dostupne u Srbiji. Na njegovom sajtu postoji lista oboljenja, stanja i povreda koji mogu da budu osnov za upućivanje. Među njima su bolesti srca, krvnih sudova, pluća, pojedini oblici kancera – leukemije i anemije, kao i neke oftalmološke i neurološke bolesti. Pacijent može da bude poslat u inostranstvo i na transplantaciju.

Pixabay

Uslovi upućivanja u inostranstvo na lečenje ili dijagnostiku propisani su Pravilnikom Ministarstva zdravlja. Osnovni uslov je da pacijent poseduje važeću zdravstvenu knjižicu. Na zahtev pacijenta, postupak za upućivanje u inostranstvo o trošku RFZO-a pokreće zdravstvena ustanova u Srbiji i to mora biti ustanova tercijarnog tipa, odnosno regionalna, pokrajinska ili republička bolnica. Prvi korak je pribavljanje mišljenja lekarskog konzilijuma u kojem se tvrdi da su iscrpljene sve mogućnosti u Srbiji i predlaže lečenje u inostranstvu. Potom se prijava šalje poštom ili predaje lično na pisarnici RFZO-a, koja se nalazi na adresi: Jovana Marinovića 2, Beograd. Ova prijava treba da sadrži popunjen zahtev za upućivanje na lečenje u inostranstvu (koji je dostupan na sajtu RFZO-a), kompletnu medicinsku dokumentaciju o lečenju u Srbiji, kao i mišljenje lekarskog konzilijuma.
Kada RFZO da pozitivan odgovor, preostaje još jedan korak: potvrda zdravstvene ustanove da će primiti pacijenta, odnosno da će uraditi dijagnostiku retke genetske bolesti, s datumom početka lečenja.

Ako odbiju…

Pacijenti čije zahteve RFZO odbije, mogu se prijaviti za sredstva iz Budžetskog fonda Ministarstva zdravlja za lečenje oboljenja, stanja ili povreda koji se ne mogu uspešno lečiti u Srbiji. Prijava se podnosi na pisarnici Ministarstva zdravlja, na adresi: Nemanjina 22–26, poštom ili lično, s naznakom „za Budžetski fond”. Uz zahtev je potrebno priložiti odbijenicu RFZO-a, kompletnu medicinsku dokumentaciju o lečenju u Srbiji i predlog triju lekara odgovarajuće specijalnosti zdravstvene ustanove u kojoj se pacijent leči. Lekarski predlog, pored dijagnoze, treba da sadrži i razloge za lečenje u inostranstvu, predlog ustanove u kojoj bi se lečenje nastavilo van zemlje, kao i profakturu inostrane zdravstvene ustanove s procenom troškova i dužine lečenja.
Ne postoji formular za zahtev, dovoljno je da ga pacijenti svojeručno napišu i prilože sa ostalom dokumentacijom. Potom lekarsko veće, koje saziva ministar zdravlja, predlaže ministru da li je opravdano odobriti sredstva, a ministar je taj koji donosi odluku o dodeli sredstava.

 

Gde se lečiti

Na sajtu RFZO-a postoji spisak 64 inostrane bolnice u kojima država može da pokrije troškove lečenja. Među njima su klinike u Nemačkoj, Francuskoj, Rusiji, Češkoj, Izraelu i još nekim zemljama. Vredi istaći da su pribavljanje mišljenja i traženje klinike gotovo uvek obaveza pacijenata, jer dosadašnje iskustvo pokazuje da je malo lekara voljno da se uključi u taj proces.

Pančevac/D. Kožan

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.