Politika i društvo
JEDINSTVENI FOLKLORNI SPEKTAKL: U Glogonju održan novogodišnji koncert
"Saga o Vajfertu" je, plod desetogodišnjeg istraživanja ove porodice, preko koje „čitamo“ razvitak i mlade srpske države.
Predstavljena knjiga „Saga o Vajfertu“ Vladimira Arsića
"Saga o Vajfertu" je, plod desetogodišnjeg istraživanja ove porodice, preko koje „čitamo“ razvitak i mlade srpske države.
Knjiga sabranih scenarija za televizijsku seriju „Saga o Vajfertu“ od 13 epizoda autora Vladimira Arsića predstavljena je u RTS Klubu. O ovom impozantnom izdanju na više od 800 strana govorili su Slobodan Radović, istaknuti reditelj RTS-a u penziji, Miroslav Damjanović, iz izdavačke kuće „NNK Internacional“ i autor knjige.
„Saga o Vajfertu“ Vladimira Arsića je, pre svega, plod gotovo desetogodišnjeg istraživanja retkih i, ponekad teško dostupnih, dokumenata o razvitku ove porodice, preko koje „čitamo“ razvitak i mlade srpske države.
Kao Budenbrokovi Tomasa Mana, Vajfertovi amortizuju, unutar svoje mnogobrojne porodice, trapavost režima, malicioznost nemoćnih političara, jednostavnu plemenitost onog pravog srpskog duha, prepoznatljivog, na primer, u vojsci.
Porodica, koja podržava do kraja svakog svog člana, podržala je i njihove napore da se ugrade u državu koja i danas može mnogo od njih da nauči.
„Scenario je nastao 2010. godine posle obimnog istraživanja i prikupljanja dokumentacije o Đorđu Vajfertu i njegovoj porodici. U knjizi sam pokušao da napišem scenario koji se razlikuje od pozorišne drame“, istakao je Vladimir Arsić, nagrađivani dramski pisac, dramaturg i pozorišni kritičar, nekadašnji urednik u RTS-u.
Slobodan Radović je posle temeljne analize dela konstatovao da je scenario inspiracija za televizijskog reditelja.
„Knjiga obiluje detaljnim analazima scena i karaktera pružajući dobar uvid u život Đorđa Vajferta, njegove porodice i okolnosti u Srbiji tog vremena. Da sam deset godina mlađi, ovakav rukopis bi za mene bio profesionalni izazov“, zaključuje Slobodan Radović.
Recenziju za knjigu napisala je teatrolog Dragana Bošković.
„Naročita rekonstrukcija jezika, načina govora 19. i ranog 20. veka u Srbiji je još jedna dragocenost ove TV serije. Gotovo romaneskno pripovedajući, autor patiniranim, starinskim, kitnjastim jezikom priča sudbine koje su, i dramski, daleko od ovog vremena. Njihova postojanost, odlučnost, iskrenost, iz vremena su pre masmedija. Pa je takav i njihov scenski govor. Smatram da treba snimiti ovu dramsku sagu, iz razloga eventualnog političkog, nacionalnog, pa i duhovnog zdravlja ubuduće“, naglašava u recenziji dr Dragana Bošković.
(Pančevac/RTS)
100 FOTOGRAFIJA ZA 100 MINUTA: Večeras predavanje posvećeno Vajfertovoj pivari
