LIČNI STAV: Stoiljković — kada se politika suoči sa ogledalom

STOILjKOVIĆ — KADA SE POLITIKA SUOČI SA OGLEDALOM
„Kada istina postane neprijatna, najčešće je ne napadaju zato što je neistina, već zato što boli.“ ( Džordž Orvel)
Autor: m-r Slobodan Tomić, novinar i publicista

U makedonskoj politici danas se vodi bitka koja je mnogo šira od običnog stranačkog obračuna. U njenom središtu nalazi se Ivan Stoiljković , političar koji je svojim delovanjem otvorio pitanja koja su godinama bila gurana pod tepih: kako treba da izgleda odgovorna državna politika, kakav odnos država treba da ima prema svim svojim građanima i zajednicama i kako treba graditi odnose sa susedima.
Stoiljković je bio potpredsednik Vlade i ministar za odnose među zajednicama, a posle rekonstrukcije Vlade izabran je za ministra lokalne samouprave.
Ali njegova politička težina ne meri se samo funkcijom.
Ona se meri i pitanjem:
Kome odgovara političar koji insistira na tome da institucije rade, a da se politika meri rezultatima?
Tu počinje suština cele priče.
ZAŠTO JE NEPOŽELjAN ZA SDSM I DUI?
Zašto su napadi na Stoiljkovića toliko oštri?
Da li zato što njegovo prisustvo narušava staru političku komociju?
Da li zato što insistira na drugačijem odnosu prema institucijama i odgovornosti?
Ili zato što njegova politika prema srpskoj zajednici i Srbiji otvara prostor za odnose zasnovane na interesima, međusobnom poštovanju i ravnopravnosti, umesto na starim političkim matricama?
To su pitanja na koja javnost ima pravo da traži odgovor.
Posebno zato što Stoiljković nije došao iz političkog vakuuma. U prošlosti je bio deo širih političkih kombinacija u kojima su učestvovale i snage današnjeg SDSM-a.
Zato, kada ga danas napadaju, javnost ima pravo da pita:
Da li su zaboravili da je nekada bio deo njihove političke formule i da je doprinosio njihovoj političkoj stabilnosti?
Politika ne bi smela da ima kratko pamćenje.
STOILjKOVIĆ — KADA SE POLITIKA SUOČI SA OGLEDALOM
Ovo više nije samo pitanje jednog političara.
Ovo je pitanje političkog principa.
Da li će institucije biti mesto odgovornosti ili prostor za stranačke obračune?
Da li će nacionalna pripadnost biti razlog za političko isključivanje ili osnov za ravnopravno učešće u državi?
I da li će odnosi Makedonije i Srbije biti talac dnevne politike ili će postati primer zrelog i iskrenog dobrosusedstva?
SRBI SU SRBI.
MAKEDONCI SU MAKEDONCI.
Ovo mora biti rečeno jasno i bez ikakve dvosmislenosti.
Makedonci su Makedonci. Srbi su Srbi. Dva posebna naroda, dva posebna nacionalna identiteta.
Niko nema pravo da ta dva identiteta meša ili dovodi u pitanje.
Ali upravo zato što su različiti narodi, mogu da grade odnose zasnovane na međusobnom poštovanju, ravnopravnosti i iskrenom dobrosusedstvu.
Pitanje položaja Srba u Makedoniji ne sme biti instrument za političke obračune.
Isto tako, pitanje položaja Makedonaca u Srbiji ne sme biti svedeno na protokolarnu temu.
Makedonci u Srbiji imaju pravo da čuvaju svoj jezik, kulturu, tradiciju i nacionalni identitet, ali i da u potpunosti učestvuju u društvenom i političkom životu Srbije.
Bez asimilacije.
Bez negiranja identiteta.
Bez odricanja od sopstvenih korena.
To nije protivrečnost.
To je evropski princip.
MAKEDONCI U SRBIJI PRED VAŽNIM IZBORIMA
Ovo pitanje danas dobija još veću težinu zbog predstojećih izbora za nacionalne savete nacionalnih manjina.
Za makedonsku zajednicu u Srbiji to nije samo još jedno glasanje.
To je prilika da Makedonci preko svojih izabranih predstavnika snažnije artikulišu svoje interese, zaštite svoja prava i očuvaju svoj nacionalni identitet.
U tom kontekstu posebno je značajna podrška koju Ivan Stoiljković pruža makedonskoj zajednici u Srbiji.
Njegova politika ne treba da se posmatra samo kroz odnose dve vlade. Ona se mora posmatrati i kroz interes ljudi , da Makedonci u Srbiji imaju organizovan, legitiman i poštovan glas u institucijama srpske države.
Zato bi uspeh makedonskih predstavnika na izborima za nacionalne savete bio važan ne samo za makedonsku zajednicu u Srbiji, već i za dalje jačanje makedonsko-srpskih odnosa.
Posebno mesto u tom procesu ima Demokratska partija Makedonaca u Srbiji.
Osnovana 2004. godine, ova partija se godinama zalaže za političku zastupljenost Makedonaca i očuvanje njihovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Makedonska zajednica je 2012. godine imala svog predstavnika u Narodnoj skupštini Srbije, a Demokratska partija Makedonaca imala je odbornike i u više lokalnih samouprava.
Zato, uoči izbora za nacionalne savete, njihov glas mora biti čujan.
I ne samo čujan.
Mora biti prihvaćen, poštovan i institucionalno zastupljen.
Posebno treba prepoznati ulogu Demokratske partije Makedonaca u Srbiji kao političke organizacije koja ima jasno postavljen cilj: da Makedonci budu ravnopravni građani Srbije, ali da istovremeno ostanu ono što jesu , Makedonci.
Integracija bez asimilacije.
Ravnopravnost bez gubitka identiteta.
Saradnja bez odricanja od sopstvenih korena.
To mora biti politička formula.
DVE ZAJEDNICE , JEDNA LOGIKA DOBROSUSEDSTVA
Ako Srbija štiti prava i interese Makedonaca u Srbiji, a Makedonija prava i interese Srba u Makedoniji, nijedna strana ništa ne gubi.
Naprotiv , obe dobijaju poverenje.
To je evropska logika.
To je civilizacijska logika.
I to je logika istinskog dobrosusedstva.
Dana 21. avgusta 2026. godine, srpski premijer Đuro Macut razgovarao je sa Stoiljkovićem upravo o položaju srpske zajednice u Makedoniji, očuvanju nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije, kao i o daljem jačanju veza između Srbije i Makedonije.
To nije mala stvar.
To je poruka da odnose između dve države treba graditi konkretnim politikama, a ne dnevnopolitičkim parolama.
STOILjKOVIĆ KAO POLITIČKI TEST
Zato Stoiljković danas nije samo jedno ime u makedonskoj politici.
On postaje test.
Test da li Makedonija može da izgradi politiku u kojoj pripadnost određenoj zajednici neće biti razlog za političko isključivanje.

















