Na Vlasini otkrivena nova vrsta vodozemca

15:54

16.11.2026

Podeli vest:

Foto: Vikipedija/Radoslav Stojanović

 Dosad nepoznata vrsta planinskog mrmoljka otkrivena je na Vlasinskoj visoravni, koja je po nazivu staništa dobila ime vlasinski planinski mrmoljak, a naučni naziv joj je Mesotriton similis, prenosi Univerzitet Lajden.

Nova vrsta je najređi planinski mrmoljak u Evropi, živi samo na Vlasini i u njenoj neposrednoj okolini, u jugoistočnoj Srbiji i zapadnoj Bugarskoj.

Pronašao ga je tim srpskih istraživača sa Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković“, zajedno sa kolegama sa Univerziteta u Lajdenu i centra Naturalis iz Holandije, a otkriće je objavljeno početkom novembra u naučnom časopisu Zootaxa.

Kako se navodi, mrmoljak naseljava staništa na visini od 800 do 1.630 metara, na ukupno 657 kvadratnih kilometara, ali se zadržava samo na pogodnim staništima, koja zauzimaju 116 kvadratnih kilometara.

Planinski mrmoljci su sitni vodozemci koje odlikuje jarkonarandžast trbuh bez pega i bočno spljošten rep, ženke su obično smeđe ili sive, a mužjaci u sezoni parenja postaju tamnoplavi, sa svetloplavom prugom na bokovima i crno-žutom leđnom krestom.

Sve te osobine ima i vlasinski mrmoljak, čiji su uzorci prikupljeni na lokalitetu Selište, tresetištu kraj Vlasinskog jezera i sela Ruplje na planini Čemernik.

Jedan od autora studije i profesor sa Univerziteta u Lajdenu biolog Ben Vilstra rekao je da se razlike među vrstama mrmoljka, pošto sličan izgled može da prevari i oči stručnjaka, otkrivaju se jedino analizom DNK u laboratoriji.

“Od holandskih mrmoljaka, on se genetički razlikuje barem onoliko koliko se mi razlikujemo od šimpanze“, rekao je Vilstra.

Istraživači su odavno sumnjali da postoji više vrsta planinskih mrmoljaka koje izgledaju gotovo isto, a takve vrste se u biologiji nazivaju kriptičnim.

Ranije istraživanje, objavljeno u martu, potvrdilo je da ih ima pet, od kojih su četiri već imala ime, dok je samo vlasinski mrmoljak ostao neopisan sve do ove studije.

Zbog malog prostora na kome živi i malog broja jedinki, nova vrsta je, ocenili su autori, osetljiva na pretnje iz okoline, pre svega na uništavanje staništa, poribljavanje i zagađenje voda.

Ona već ispunjava uslove da bude svrstana u ugrožene vrste na Crvenoj listi Međunarodne unije za očuvanje prirode, ali će za konačnu odluku biti potrebna dodatna istraživanja.

Vilstra ukazuje i na još jednu opasnost: mrmoljci, koji nama izgledaju identično, pare se sa srodnim vrstama, a takvi mešanci imaju, kako kaže, mnogo manje šanse da prežive.

Sve je ovo, ocenjuju istraživači, dobra vest za budućnost nove vrste, jer će od sada, pošto je zvanično priznata, moći da bude bolje zaštićena.

Vlasinska visoravan je u aprilu ove godine već iznenadila naučnike kada je tim sa Instituta za povrtarstvo u Smederevskoj Palanci, predvođen Aleksandrom Rakonjac, na planinskom izvoru Sveti Nikola iznad Vlasinskog jezera otkrio jednu od najređih mrkih algi na svetu, vrstu Bodanella lauterborni, za koju se verovalo da je izumrla, jer skoro pet decenija nije viđena u prirodi.

(Tanjug)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


Рок за reCAPTCHA проверу је истекао. Поново учитајте страницу.