Od „Montevidea“ do svetskih ostvarenja: Filmska priča Barande

12:30

19.11.2026

Podeli vest:

Foto: Pančevac / R. Đerić
Biciklistička staza Opovo–Baranda u ravnom Banatu

U srcu južnobanatske ravnice, među mirnim ulicama, starim kućama i prostranim dvorištima, nalazi se selo koje je uspelo da postane jedno od najprepoznatljivijih mesta na filmskoj mapi Srbije.

Baranda, u opštini Opovo, odavno je prestala da bude samo malo banatsko naselje. Zahvaljujući filmskim i televizijskim stvaraocima, njeni sokaci postali su scenografija za priče koje su gledali milioni ljudi, dok je „Baranda film studio“ prerastao u jedan od simbola neobičnog spoja seoskog života i filmske umetnosti.

Za mnoge gledaoce prva asocijacija na Barandu i danas je kultna televizijska serija „Vratiće se rode“, koja je ovom mestu donela veliku popularnost. Priče o Švabi, Ekseru i drugim junacima serije učinile su da ime malog banatskog sela postane poznato širom regiona. Iako su filmske ekipe u ovaj kraj dolazile i mnogo ranije, upravo je ova serija označila početak novog poglavlja u njegovoj savremenoj filmskoj istoriji, piše Dnevnik.rs.

Međutim, veza Barande i filma seže znatno dalje u prošlost. Još u vreme jugoslovenske kinematografije, prirodni ambijent južnog Banata privlačio je domaće i strane filmske stvaraoce. Prostrana ravnica, vodene površine, stara seoska arhitektura i blizina Beograda pružali su mogućnost da se na relativno malom prostoru dočaraju različiti predeli i istorijska razdoblja. U okolini Barande snimani su kadrovi filmova „Rimske device“, „Sulejman Veličanstveni“ i „Sibirska ledi Magbet“, a ovaj deo Banata ostao je upamćen kao zanimljiva lokacija za filmske produkcije. Novi zamah filmskom životu sela donelo je osnivanje „Baranda film studija“ 2011. godine. Za direktora studija vezuje se ime Gorana Bjelogrlića, a razvoj ovog prostora doprineo je da Baranda postane mesto u kojem se ne snimaju samo pojedinačni kadrovi, već se grade čitavi filmski svetovi.

U okolini Barande snimani su kadrovi filmova „Rimske device”, „Sulejman Veličanstveni” i „Sibirska ledi Magbet”, a ovaj deo Banata ostao je upamćen kao zanimljiva lokacija za filmske produkcije

Posebno važan period u razvoju studija bilo je snimanje serije „Senke nad Balkanom“. Za potrebe ove produkcije u Barandi je izgrađena scenografija koja dočarava Beograd s početka 20. veka. Na prostoru filmskog grada nastale su ulice, fasade, trgovačke radnje i drugi objekti koji su gledaocima omogućili da se vrate u vreme između dva svetska rata.

Jedan deo scenografije predstavljao je siromašnije beogradske četvrti, sa skromnim kućama, zemljanim ulicama i kafanama, dok je drugi dočaravao uređeniji gradski prostor, sa popločanim ulicama, zanatskim radnjama i javnim zgradama. Među objektima koji su izgrađeni za potrebe snimanja nalazili su se berbernica, bombondžijska radnja, kafane i zgrada policijske uprave. Upravo takva scenografija pokazuje koliko je filmska umetnost složen posao. Iza kadrova koji na ekranu traju svega nekoliko sekundi stoje rad scenografa, arhitekata, kostimografa, majstora, tehničara i brojnih drugih profesionalaca.

Baranda je bila povezana i sa snimanjem drugih poznatih ostvarenja, među kojima su „Montevideo, Bog te video“ i film „Toma“. Tako je ovo selo postepeno steklo prepoznatljivost mesta u kojem se mogu dočarati različite epohe, od starog Beograda do ambijenata koji odgovaraju savremenim filmskim pričama.

Posebnu zanimljivost predstavlja i činjenica da se deo studijskih sadržaja nalazi u prostoru starog vatrogasnog doma, jednog od prepoznatljivih objekata u Barandi. Na taj način postojeća arhitektura dobila je novu ulogu, a filmska industrija postala je deo prostornog i kulturnog identiteta sela.

(Dnevnik.rs/Ljubica Petrović)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


Рок за reCAPTCHA проверу је истекао. Поново учитајте страницу.