
„JAKE ŽENE” OSAMDESETIH: Zbori kȏ muškarac, a radi kao žena
Za kratko vreme sve se okrenulo naglavačke, kada su u deceniji od smrti Tita do raspada Jugoslavije, dotad skromne i stidne žene počele da se šire po položajima

Za kratko vreme sve se okrenulo naglavačke, kada su u deceniji od smrti Tita do raspada Jugoslavije, dotad skromne i stidne žene počele da se šire po položajima

Sastavljanje kućnog budžeta, obaveza, lepote i rada noću i danju – o izazovima žena tokom sedamedsetih godina u petom nastavku feljtona „Jake žene – titula ili predrasuda”

Uskočile su u voz jer je država vapila i za njihovom radnom snagom, ali ekonomsko oslobađanje od 60-tih godina ženama će najčešće doneti i duplo radno vreme

Pored narodnih herojki, za „jake žene” 50-tih godina prošlog priznate društvenopolitičke radnice, umetnice s revolucionarnim pedigreom, osvešćene učenice i pokoja sportistkinja, a tekstilne radnice i poljoprivrednice ostale bezimen

U devetom nastavaku feljtona „Sasvim obična istorija Pančeva” možete pročitati kako smo uz pomoć „trambulina” uskočili u višespratnice u centru Pančeva

U drugom nastavku feljtona „Jak žene - titula ili predrasuda” o „lepoti žrtve na oltaru domovine”, kako su i na stupcima Pančevca tokom pedesetih godina prošlog veka, slavili revolucionarke

U prvom nastavku novog feljtona „Pančevca” iz napisa iz starih brojeva našeg gradskog lista i kroz sećanja sudionica ili savremenica pratićete kako se menjao i pojam i odnos prema „jakim ženama”

Na novoj strani „Letnja” u „Pančevcu” čeka vas i rubrika „Letnji album” sa fotografijama i pričama o tome kako se nekad provodilo leto na asfaltu Pančeva

Pre nešto više od mesec dana navršilo se 55 godina od kada je Crnjanski prvi i poslednji put zašao u Pančevo skoro 50 godina nakon profesure u pančevačkoj Gimnaziji

Iz Vojlovačkog parka sa velike proslave 1. maja 1945. otišla je prva štafeta sa pozdravima Josipu Brozu Titu

Čestitke papirne ili digitalne – želje su uvek iste – da nam bude bolje i da sami budemo bolji

U devetom nastavaku feljtona „Jake žene – titula ili predrasuda” čitatje o nevidljivim domaćicama i o tome zašto su žene noć pretvorile u dan

U osmom nastavku našeg feljtona saznajate koje su žene u Pančevu u drugoj polovini XX veka imale stvarnu moć u svojim rukama

U toku novembra i decembra 1944. godine sakupilo se po kućama pančevačkim više od 20.000 knjiga zarad obnove rada pančevačke biblioteke

U 11. nasttavku feljtona „Sasvim obična istorija Pančeva” čitajte o vremenima kada su dimovi, baklje i huka bili zalog budućnosti jedne varošice, donoseći razvoj Pančevu, ali i sve što ide uz to

U desetom nastavku feljtona „Sasvim obična istorija Pančeva” nastavljam priču o tome kako je kroz urbanizaciju menjan lik grada

U osmom nastavku feljtona „Sasvim obična istorija Pančeva” sećamo kako su se po naredbi otvarale i trgovine, kako je nastao, pa nestao „Trgoprodukt”, kakvi smo potrošači bili...

U sedmom nastavku feljtona „Sasvim obična istorija Pančevaˮ analiziramo kako se žena „podizala u čoveka“ u drugoj polovini prošlog veka i kroz tekstove iz tadašnjeg „Pančevcaˮ


Sasvim obična istorija Pančeva (5) - U godine nove, za „bolje, lepše i čovečnije dane” – bio je slogan kojim je i nekada narod hrabren da sa optimizmom gleda u budućnost – samo što su tada postojali neki drugi praznici.

I degustacije, i koncerti, i predavanja, i radionice, i besplatna vožnja katamaranom – sve u slavu tradicije pivarstva – od večeras pa sve do nedelje u Pančevu

,,Ako malo digneš pogled, videćeš da ima nekih delova na fasadi, na kapijama, koji će zbog ove najnovije urbanizacije ubrzo nestati''


Gde su Pančevci za male pare nekada mogli da letuju širom Juge, i zašto nam danas najčešće preporučuju samo odmaranje vikendom?