Međunarodni dan dece obolele od raka, koji se obeležava svakog 15. februara, 2026. godine obeležava završetak trogodišnje kampanje pod sloganom „Od izazova do promene”, koja je usmerena na pokazivanje, merenje i isticanje uticaja globalnih napora da se obezbedi jednak pristup lečenju i nezi za svu decu obolelu od raka.
Istraživanja govore da u prevenciji malignih bolesti kod dece, kao i drugih hroničnih obolјenja tokom celog života, ulogu igraju:
• dojenje kao najbolji izbor;
• neizlaganje duvanskom dimu (pasivno i aktivno) i drugim duvanskim proizvodima;
• neizlaganje zagađenjima iz životne sredine (hemijskim i nehemijskim, uključujući jonizujuća i nejonizujuća zračenja);
• ishrana bogata voćem, povrćem i vlaknima;
• ograničena upotreba šećera, konditorskih proizvoda i ultraprerađene hrane i napitaka;
• redovna fizička aktivnost;
• imunizacija dece, posebno protiv hepatitisau uzrastu odojčeta (smanjuje se rizik od hepatocelularnog karcinoma) i HPV imunizacijak od oba pola, od 9 do 19 godina (sprečava rak grlića materice kod žena i rak struktura usne duplje i završnog dela debelog creva kod oba pola i rak penisa kod muškaraca);
• razvijanje zdravih navika od najranijeg uzrasta (gde se svrstava i redovno odlaženje na sistematske i preventivne preglede) i kontinuirano obrazovanje o zdravim stilovima života.
Vodeći uzrok smrtnosti dece i adolescenata do 19 godina u opštoj populaciji širom sveta su maligne bolesti. A Međunarodna agencije za istraživanje raka (IARC) upozorava da će se brojke i povećavati ukoliko se ne unaprede pristupi zdravstvenim uslugama i lečenju, jer u visokorazvijenim zemljama stopa preživljavanja dece obolele od raka dostiže oko 80 odsto, dok je u zemljama sa ograničenim resursima ona značajno niža i iznosi 20 odsto.
Od ukupnog broja obolelih u Srbiji maligne bolesti kod dece i adolescenata čine oko 1 odsto. Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” u 2024. registrovano je 346 novoobolele dece najčešće u uzrastu od 15 do 19 godina, a 42 deteta su preminula, što čini stopu mortaliteta od 3,28 na 100.000). Najčešći oblici raka kod najmlađih su leukemija, tumori mozga, limfomi i tumori koštano-zglobnog sistema.
Po podacima Zavoda za javno zdravlјe Pančevo, u Južnobanatskom okrugu je prosečno u poslednjih pet godina (od 2020 do 2024 obolevalo petoro dece a jedno dete je umiralo od malignih bolesti. U 2024, poslednjoj godini za koju su prikupljeni podaci, od raka je obolelo jedno dete uzrasta 0-4 godine a umrlo jedno dete uzrasta između 5 i 9 godina.
Zavod upozorava da je posebna uloga roditelja i izabranog lekara/pedijatra u prepoznavanju „alarmantnih simptoma” koji obuhvataju:
• uporan bol (naročito glavobolje praćenje jutarnjim povraćanjem ili dugotrajan bol u kostima, zglobovima, leđima i nogama, praćen otokom),
• duži osećaji mučnine sa ili bez povraćanja ili povraćanje bez mučnine,
• neobjašnjiv, kontinuiran, gubitak težine,
• konstantan umori vidljivo bledilo,
• izražene modrice (hematomi), krvarenja, otoci ili ospa,
• kontinuirane, duge ili česteinfekcije (zapaljenja),
• blago povišena telesna temperatura koja traje ili se vraća, bez jasnog uzroka;
• uvećani limfni čvorovi (primetni kao kvržice ili zadebljanja u trbuhu, vratu, pazuhu, preponama, grudnom košu…),
• promene na očimaili u vidu (npr. beličasta sjajna tačka iza zenice),
• uvećan obim ili zapremina glave i drugi znaci i tegobe.
Iako je dijagnoza maligne bolesti kod deteta izuzetno teška za porodicu, važno je istaći da je veliki deo malignih bolesti u dečjem uzrastu danas izlečiv, naročito kada se bolest otkrije na vreme i lečenje započne blagovremeno i u adekvatnim uslovima.
(Pančevac)
Mesec borbe protiv raka dojke: Kako do mamografije u Pančevu