SEĆANJE NA VELIKOG SRPSKOG NAUČNIKA Profesorka Biljana Krstin sa polaznicima RCT „Mihajlo Pupin“ održala predavanje o Jovanu Cvijiću FOTO

11:53

23.10.2023

Podeli vest:

Privatna arhiva

U okviru Naučnog četvrtka sredinom oktobra obeležen je dan rođenja Jovana Cvijića.

U maloj sali Doma omladine u Pančevu profesorka geografije Biljana Krstin je sa polaznicima RCT „Mihajlo Pupin“, Vladimirom i Vojinom Malićem, održala predavanje o životu i delu našeg velikana i utemeljivača nacionalne geografije – Jovana Cvijića.

Jovan Cvijić je rođen prema Matičnoj knjizi rođenih Crkve Pokrova Precvete Bogorodice
u Loznici 25. septembra 1865. godine po julijanskom kalendaru, odnosno 8. oktobra po gregorijanskom kalendaru. Ipak, Jovan je prijavljen 12. oktobra na Miholjdan, i taj dan se vodi kao datum njegovog rođenja.

Rođen je kao treće od šestoro dece, majke Marije rođ. Avramović iz Korenite kod
Tršića i oca Todora, trgovca iz Loznice. Majka je primetila Jovanovu radoznalost i potrebu da istražuje još u ranom detinjstvu.

Jovan Cvijić je od 1872-1876. išao u osnovnu školu i dva razreda gimnazije od 1877-1879. u Loznici koje je završio kao najbolji đak.

On potom odlazi u trgovački grad Šabac, gde je završio treći i četvrti razred nepotpune gimnazije i upoznao ljude koji će definisati njegovu budućnost. To su direktor škole i veliki autoritet Đuro Kozarac, i profesor geografije Vladimir Karić.

Dalje školovanje od petog do osmog razreda gimnazije nastavlja u Beogradu uz pomoć stipendije od 50 dinara mesečno, koju mu dodeljuje Loznička opština. U isto vreme kada je upisao gimnaziju u Beogradu, na mesto direktora Prve beogradske gimnazije dolazi iz Šapca i Đuro Kozarac koji je uveo red i probrao profesore, što je iznedrilo slavna imena.

Privatna arhiva

Pored Cvijića ovu prestižnu gimnaziju završili cu Mihajlo Petrović Alas – naš čuveni
matematičar, Pavle Popović i Ljubomir Stojanović, koji će biti prvi profesori Unverziteta u Beogradu.

Cvijić je završio gimnaziju 1884. kao najbolji đak. Hteo je da upiše medicinu, ali nije
imao sredstava za to. Sučajno je u Beogradu sreo svog profesora geografije Vladimira Karića koji ga je zainteresovao za geografiju i predložio da upiše Veliku školu (budući
Univerzitet).

On upisuje Prirodno-matematički odsek Velike škole 1884. godine u Beogradu i završava je 1888. kao najbolji đak kod čuvenih profesora Dimitrija Nešića, Bogdana Gavrilovića, Sime Lozanića, Jovana Žujovića, Milana Batuta i Save Uroševića.

Studije fizičke geografije i geologije upisuje 1889. u Beču kao državni pitomac. Tamo je 1892. doktorirao tezom : „Das Karstphänomen“. ili ,,Fenomeni karsta” (krečnjaka).
Ovaj rad je 1895. preveden na više jezika, zbog koga se u svetu Cvijić smatra
utemeljivačem karstologije

Kao prvi školovani geograf  postavljen je kao redovan profesor Velike škole u Beogradu. Nakon stupanja na dužnost, 1894. osniva Geografski zavod- preteču Geografckog fakulteta.

Pored nastave uveo je ekskurzije i uvek je govorio: „Geografija se uči nogama”.

1900. postaje redovni član Srpske kraljevske akademije (SANU) nakom besede o podeli
planina Balkanskog poluostrva na Dinaride i Helenide.

Privatna arhiva

1905. nakom majskog prevrata Narodna skupština je Veliku školu preimenovala u
Univerzitet. Kralj Petar Prvi Karađorđević je postavio osam redovnih profesora- među njima je i Cvijić. Predavao geografiju na Filozofskom fakultetu, zajedno sa drugom iz
gimnazije, čuvenim matematičarem Mihajlom Petrovićem- Alasom.

1910. osniva Srpsko geografsko društvo, čiji je predsednik do kraja života
(organizatori takmičenja iz geografije), prvo na ovim prostorima, čiji je zadatak naučni
i stručni rad kao i popularizacija geografije.

Jovan Cvijić se oženio 1911. u svojoj 47 godini sa Ljubicom, rođenom Krstić.

U oktobru 1915. Vojvoda Petar Bojović ga šalje u Solun kao predstavnika i naučnog
savetnika gde je bila saveznička vojska. Razočaran što saveznička vojska ne razmišlja o
ofanzivi, i pomoći Srbiji ,1916. odlazi u Švajcarcku u Nešatel gde nastavlja sa naučnim
i humanitarnim radom, pomažući učenike i studente na školovanju. Krajem 1916. pozvan je
da predaje na Univerzitetu Sorbona u Parizu na Filozofskom fakultetu o etnografiji
balkanskih zemalja.

1919. u okviru državne delegacije koja nas je zastupala u Parizu, Cvijić je postavljen za
predsednika teritorijalne- etnografsko-istorijske sekcije.

Cvijić je preminuo 16. januara 1927. u svojoj kući u 62. godini života i sahranjen je u Aleji zaslužnih velikana na Novom groblju u Beogradu. Kuća u kojoj je živeo, stvarao i umro pretvorena je u Memorijalni muzej Jovana Cvijića i za posetioce je otvorena 1968. u ulici Jelene Ćetković 5.

Cvijićeve zasluge za geografiju ce ogledaju u tome što je od 1888-1925. godine istražio Balkansko poluostrvo. Smatrao je da je teren proučen tek kada se očima vidi, nogama pregazi i sa lokalnim stanovništvom promišljeno porazgovara o važnijim privrednim i društvenim problemima. Najveća interesovanja Jovana Cvijića prilikom naučnih putovanja bila su: tektonski problemi Balkanskog poluostrva, glacijalni tragovi, kraške pojave i velika jezera (naročito u Makedoniji i Jadranskom primorju) koja svojim dnom dosežu ispod morske površine, kao i antropogeografske pojave.

Privatna arhiva

Njegova tri kapitalna dela-monografije čiji se sadržaji koriste u svetskoj literaturi su: Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije, Balkansko poluostrvo i južnoslovencke zemlje i Geomorfologija I i II.

Narodna banka Srbije 17. septembra 2004. pustila je u opticaj novčanicu od 500 dinara sa
likom Jovana Cvijića.

Po starom Zakonu o odlikovanjima jedna od medalja nosi ime Jovana Cvijića, koji se tako
našao u društvu drugih srpskih velikana kao što su Vuk Karadžić, Nikola Tesla, Miloš
Obilić.  Najviši vrh na planini Rudnik zove ce po njemu, Cvijićev vrh 1.132 metra. Jedna vrsta šafrana noci Cvijićevo ime. Geografski inctitut Srbije nosi ime „Jovan Cvijić”. Devet osnovnih škola u Srbiji nosi njegovo ime, 72 ulice u Srbiji, a najpoznatija je ulica u Beogradu na Paliluli i ulica koju je opevao Balašević u antalogijckoj pesmi ,,Neki novi klinci” u Novom Cadu. Jedna je i u Pančevu.

Regionalni centar za talente ,,Mihajlo Pupin” je ovim predavanjem dao omaž Cvijiću,koji je ceo svoj život posvetio geografiji i Srbiji.

(Pančevac)

PANČEVAČKO SELO PO UGLEDU NA SVETSKE FESTIVALE GRAFITA Crteži krase omoljičke fasade

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.