Dr Dodevski: Adrenalin i posvećenost put do dobrog hirurga

Uskoro u novoj poliklinici Zavoda „Pančevac”, kao gostujući lekar, manje hirurške intervencije i gastroskopija kod doktora Gorana Dodevskog

17:00

08.09.2025

Podeli vest:

Dr Goran Dodevski, specijalista abdominalne hirurgije Foto: Radovan Đerić
Dr Goran Dodevski, specijalista abdominalne hirurgije

Poneo ga je adrenalin kada je prvi put ušao u hiruršku salu kao student medicine Beogradskog univerziteta. I zato mu nije bilo teško da kasnije, stažirajući u pančevačkoj hitnoj pomoći, posle tek završene noćne smene odlazi do hirurgije u bolnici – „da bi držao klipsove lekarima koji su danas već u penziji”.

Uzimao je tajno konce i instrumente kako bi tokom obaveznih stažerskih smena već ušivao manje rane, uz ponekad pobunu kolega iz Hitne pomoći zbog dodatnog posla, ali radost hirurga iz bolnice zbog nekog sata više odmora. A da će, isto tako ne slučajno, uspeti da u Srbiji 2011, i pored ljubomore kolega iz „velikog” Beograda, postane prvi specijalizant abdominalne hirurgije, umesto da najpre izuči opštu hirurgiju, ukazivalo je i to što je, dok je stažirao u Hitnoj pomoći, uvek naknadno zvao bolnicu da se raspita šta je s pacijentima koji su imali stomačne tegobe. Do pečata lekara specijaliste čekalo ga je još pet godina učenja, do 2016. godine.

– Svi mi abdominalni hirurzi radimo operacije i žuči, i jetre, i pankreasa, i creva, ali ja sam se posebno usavršio za hirurgiju želuca. Imao sam sreću da učim kod vrhunskog stručnjaka s Univerzitetskog kliničkog centra doktora Predraga Peška. Radio sam takođe i s vrhunskim doktorom Aleksandrom Simićem na obuci za gastroskopiju. Reč je o najboljim stručnjacima za svoje oblasti na Balkanu. A u toku rada u pančevačkoj bolnici vodio sam i najsloženije operacije totalne gastroktomije koja je morala da se izvrši zbog poodmaklih kancera. Uz uklanjanje želuca, takve operacije zahtevaju i temeljno čišćenje okolnih žlezda zbog metastaza kako bi se pacijentu omogućio što duži život. Ali, hvala bogu, takvih intervencija je sve manje zbog sve češćih gastroskopija i primene inhibitora protonske pumpe, lekova koji smanjuju sekreciju želudačne kiseline, pa time i pojavu ulkusa.

• Prevencija je možda i suština onoga čime ćete se kao gostujući lekar baviti u Zavodu „Pančevac” od polovine septembra. A pored gastroskopije, obavljaćete i manje hirurške intervencije na koži i potkoži. Šta u stvari znači manja hirurška intervencija?

– To su ambulantne intervencije koje se rade u lokalnoj anesteziji, onoj koja se primenjuje i pri vađenju zuba. Intervencije koje ćemo raditi na koži i potkoži su bezbedne, traju maksimalno od od 10 do 15 minuta, istog dana je sve gotovo i pacijent odlazi kući. Na osnovu iskustva mogu da kažem da ćemo se najčešće susretati sa ateromima, to jest benignim kožnim izraslinama koje nastaju usled začepljenja lojnih žlezda. Mogu da se nalaze po celom telu, a često i na glavi, i skloni su im ljudi koji se više znoje. Do recidiva dolazi ako se ne uklone u potpunosti, što može da se uradi kada se ukapsulira. Ali treba reagovati na vreme, jer zapušteni ateromi će se inficirati, a tada rana ne sme da se ušiva kako bi se omogućilo izlaženje gnoja. Tada previjanja traju i po mesec dana.

Promene u koži i potkoži mogu da budu različite, a dobar specijalista u 95 odsto slučajeva može već pipanjem da utvrdi šta je u pitanju. A u onih preostalih pet odsto slučajeva, posebno ako se posumnja na promene dublje postavljene, čak i ispod mišića,  pacijenta ćemo radi precizne dijagnostike slati na ultrazvuk. Ljudi aterome najčešće zovu masnim tkivom, mada ja pravo masno tkivo u stvari lipom. I njih ćemo takođe obrađivati na odgovarajući način. Ali tek nakon pregleda se indikuje hirurška intervencija.

• Ljudi se suočavaju i s drugim problemima koji zahtevaju manje hirurške intervencije jer u redovnom zdravstvenom sistemu, zbog nedostatka kapaciteta, ne mogu da u kratkom roku dobiju adekavatnu pomoć.

– Na prvi pogled banalni problem je, na primer, i urastao nokat, mada on može da izazove i teže posledice, a ljudima pravi i nesnosne probleme. Kod pedikira i manikira se takve stvari ne rešavaju. Hirurški se takođe otklanja i hematom, to jest krvni podliv, koji nastaje posle pada. Njima su posebno skloni ljudi koji su na antikoagulantnoj terapiji. Dešava se da pacijenti dođu i sa ogromnim upaljenim inficiranim hematomima koji moraju što pre da se inciziraju. Tokom brze i efikasne intervencije pravi se rez da bi se evakuisala zgusnuta krv.

Kožne i potkožne hirurške intervencije i dijagnostička i terapijska gastroskopija kod doktora Gorana Dodevskog, specijaliste abdominalne hirurgije, u Zavodu „Pančevac”Foto: R. Đerić

Planiramo da radimo i operacije mladeža. Na sreću, u 99 odsto slučajeva u pitanju su benigne promene. Ali tu ne sme da se čeka. Kad god bude postojala i najmanja sumnja na promenu koja vodi ka malignitetu, tkivo ćemo slati na analizu kod patohistologa. U proceni je bitno dragoceno kliničko iskustvo. Radićemo i apscese i obrađivaćemo dekubite kod ležećih i nepokretnih pacijenata, rane koje znaju da budu jako bolne. Takvi pacijenti su prvenstveno kandidati za terensku službu, pošto je za rodbinu sigurno komplikovano da ih u našu ambulantu dovoze u kolicima. Intervencija će i na terenu biti obavljena isto toliko stručno i bezbedno kao i ona u poliklinici, sa svim potrebnim instrumentima. Uskoro ćemo građanima omogućiti da kod kuće mere i i pritisak i šećer. A terenska služba s medicinskim tehničarom radiće i previjanja i davaće infuzije, na primer s vitaminskom terapijom.

Ljudi će moći da rešavaju i probleme s perianalnim apscesima, izbočinama i šupljinama ispunjenim gnojem oko anusa. Već kada nam s vrata pacijenti kažu da ne mogu da sede zbog bolova, uglavnom znamo o čemu je reč. Takve promene inciziramo, to jest otvaramo, dreniramo i čistimo, nakon čega sledi previjanje. Treba znati da one mogu, ako se na vreme ne saniraju, da izazovu i septična stanja. Uklanjaćemo i strana tela, poput trnova ili stakla, iz kože i potkože. To zna da bude izuzetno bolno i da izazove i teže infekcije. U Zavodu „Pančevac” moći ćemo da obavimo i abdominalne i pleuralne punkcije, to jest vađenje vode iz stomaka i pluća, veoma brzo i bez velikih troškova. Takve intervencije moraju da se izvrše brzo, a u bolnici ih rade samo grudni lekari i neki hirurzi, što je nedovoljno.

• Kakve pripreme su potrebne za intervencije koje ste nabrojali?

– Kod većine ljudi nema nikakvih posebnih priprema, osim, na primer, kod pacijenata na antikoagulantnoj terapiji. Isto kao i kada vade zub, potrebno je da lekove poput „farina” ne uzimaju nekoliko dana pre intervencije. Posebna priprema se primenjuje i kod dijabetičara pošto je bitno da oni ujutru nešto pojedu kako im se tokom intervencije ne bi slošilo. Zbot toga će naša medicinska sestra u samoj poliklinici uzimati vrlo preciznu anamnezu od svakog pacijenta. I neophodno je takođe da pacijenti sa sobom ponesu i svu svoju medicinsku dokumentaciju. Pregledi će se zakazivati lično ili putem telefona. Tokom intervencije sa mnom će zajedno raditi vrhunske instrumentarke iz naše bolnice koje imaju dugogodišnje iskustvo. Lokalna anestezija traje isto koliko i intervencija. A nakon kratkog odmora njeno dejstvo prolazi i pacijent je spreman da istog dana ide kući.

Ono što posebno ističem jeste vrhunska oprema koju je nabavio Zavod „Pančevac”. Aparat za gastroskopiju spada među najbolje, ako nije i najbolji. Tome se uvek radujemo mi lekari jer možemo da primenimo sva svoja znanja i umeća, ali je to najbitnije za pacijente koji tako dobijaju vrhunsku uslugu.

• Vrhunska oprema i za kolonoskopiju, a i za gastroskopiju, koju ćete i vi obavljati pored doktora Milana Kovijanića, omogućiće vrlo preciznu dijagnozu, ali i manje intervencije, što je bitno u prevenciji težih bolesti. Ali ljudi su često vrlo uplašeni i smatraju da je gastroskopija vrlo bolna.

– Nema razloga za strah. Lokalni anestetik koji se našprica u grlo olakšava intervenciju. Ali i pored toga ima ljudi koji ne mogu da se opuste, pa ćemo kod njih, a i po želji samih pacijenta, primenjivati i analgosedaciju koju će davati anesteziolog. Pacijent  će biti blago pospan oko 10 minuta, koliko traje i procedura, što će učiniti da čitava intervencija prođe, ne mogu da kažem bez bolova, već, u stvari, bez nelagode. Gastroskopija je nezamenljiva jer je zlatni standard u snimanju jednjaka i želuca i početnog dela dvanaestopalačnog creva. Na ultrazvuku, skeneru, pa čak i magnetnoj rezonanci vidi se samo da se promena dešava, ali ne i kakva. Kod gastroskopije kamerica s hladnim LED svetlom direktno kroz usta ulazi u gornji digestivni trakt, a kada se u šupljinu jednjaka uduva vazduh, sluznica se može posmatrati  kao na dlanu. Najsavremeniji novi aparat u Zavodu „Pančevac” ima kameru s vrlo preciznom rezolucijom, tako da će se na ekranu videti i milimetarske strukture, i najmanje promene, od upale sluznice i želuca i dvanaestopalačnog creva, preko ulkusa, čireva, do nekih drugih promena, poput polipa ili tumora. Radićemo po potrebi i polipektomiju, to jest uklanjanje polipa, pošto nije reč samo o dijagnostičkoj, već i o terapijskoj proceduri, Hvataćemo ih putem „omče” ubačene kroz kanalicu gastroskopa. Polipi su u gornjem digestivnom traktu obično benigni, ali ako su veći od 2 cm, mogu da maligno alterišu i zato ih ipak treba vaditi. Ja nastojim da svaki izvadim jer oni mogu i da prokrvare, što može da bude veliki problem ako vam zdravstvena služba nije pri ruci, kao na putovanju.

Moći ćemo da zaustavimo i krvarenja koja su veoma česta kod jednjaka i želuca, putem injekcionih procedura ubrizgavanjem adrenalina ili postavljanjem klipsa. Gastroskop omogućava takođe i vađenje stranih tela iz jednjaka i želuca. To može biti i zalogaj hrane, pa i sopstvena proteza.

Veoma je bitno da će nam uzorak sluzokože posle patohistološke analize dati podatke i o možda naoko nevidljivim promenama koje mogu da najave i maligna oboljenja ili da ukažu na prisustvo helikobaktera pilori. Ta bakterija može da se detektuje i u krvi i stolici, ali jedini pouzdani metod je uzorak sluzokože. Obavezno se uzima i uzorak sa ulkusa, jer svaki od njih se smatra malignim dok se ne dokaže suprotno.

• Ko su kandidati za gastroskopiju?

– Svakako da na gastroskopiju treba da se jave ljudi koji imaju otežano gutanje, bol iza grudne kosti čiji uzrok nije srce, jer je možda u pitanju hijatus hernija, to jest želudačna kila. Na takvu pojavu može da ukaže lupanje srca posle jela jer nakupljenu hranu u želucu ne može da drži oslabljeni mišićni zid. Stalni osećaj gorušice takođe je simptom za gastroskopiju, kao i vraćanje hrane iz želuca u jednjak, to jest regurgitacija. Pregled zahteva i gubitak apetita i telesne težine i bol u gornjem delu trbuha ispod desnog rebarnog luka, ako duže traju. Kod svakoga može da se pojavi privremena bol ili nelagodnost, ako smo se na primer najeli pasulja ili neke teže hrane, ali to brzo prolazi. Razlog za brigu je bol koji traje dve-tri nedelje, mesec dana, pa i dugotrajno nadimanje i otežano varenje. Kod takvih simptoma ljudi često na svoju ruku uzimaju nolpazu, kontrolok ili neki drugi inhibitor protonske pumpe, što nije dobro.

Učestalo povraćanje tek je vrlo ozbiljan simptom jer se obično radi o nekom uznapredovalom procesu. Alarm je i povraćanje krvi i pojava crne stolice, pošto je krv već prerađena putem hlorovodonične kiseline u želucu. Razlog za brigu je i anemija nepoznato porekla.

Sve simptome, bilo da je reč o digestivnom traktu ili promenama na koži i potkoži, pažljivo ćemo razmotriti putem i lične anamneze i eventualne prethodne medicinske dokumentacije. Odredićemo proceduru, a zatim i naknadnu terapiju.

(Pančevac / N. Simendić)

Poliklinika za hirurgiju i gastroendoskopiju u Zavodu „Pančevac”

Plastični hirurg uskoro u Zavodu PANČEVAC: Dr Mladen Prcović

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.