O, OPOVO! Do Barande, najstarije najmlađeg naselja

Da za decu atraktivniji mogu biti magarci nego kamile, dokaz je i to što klinci iz novosadskih i beogradskih vrtića ne žele kući posle izleta u NESTvarno u Barandi

10:00

12.12.2025

Podeli vest:

Foto: Pančevac / R. Đerić
Baranda – selo za koje zna cela Srbija

Selo je to retko – selo je to koje ima filmski studio, selo je to u koje dolaze deca i iz Novog Sada i iz Beograda da maze magarce, a do ne tako davno bilo je poznato samo kao prolazna stanica do Pupinovog Idvora. Selo je čiji su mir hvalili neki javni likovi, pa su kupovali kuće ispod gnezda roda, mada i pored toga broj žitelja mu sve više opada. Jedna od onih koja za sada živi „negde između” je Mirjana Orlić, vlasnica seoskog turističkog domaćinstva NESTvarno, namenjenog, pre svega, deci, nastalog posle njene potrage za mirom, ali i zarad potrebe da se zaradi od nečeg što se voli.

Budete li tragali za podacima o istoriji Barande, pročitaćete da je reč i o i „najmlađem” i o „najstarijem” naselju u Opštini Opovo. Neopozivo je utvrđeno da je između 1775. i 1778. godine tada pusto područje naseljeno uglavnom Srbima iz Kikindskog distrikta, po čemu bi se dalo zaključiti da je i najmlađe u današnjoj opovačkoj opštini. Ali ako manemo priče o tome da je još iz doba vinčanske kulture i ovde nađena neka razbijena grnčarija, hroničari tvrde da je na istom mestu još sredinom 15. veka bilo poznato naselje pod istim imenom, ali da je stanovništvo kasnije iseljeno ili iz ko zna kojih razloga iščezlo. A pošto je isto mesto, pod istim imenom, ponovo oživelo na kraju 18. veka, postalo je i najmlađe u današnjoj opovačkoj komuni. Ono što je sigurno jeste da je danas najmanje naselje u Opovu, ali ne sumnjamo da se za njega pre zna u celoj Srbiji no za Sefkerin ili Sakule – a sve zahvaljujući „Baranda film studiju”. A u poslednje vreme sve je poznatije i „NESTvarno” – seosko domaćinstvo u koje dolaze deca i iz Beograda i iz Novog Sada.

I za odmor i za posao

A „nestvarna” priča o tome da se uspešan biznis može napraviti u selu poput Barande počela je „usled zasićenja gradom” Beograđanke Mirjane Orlić i njenog supruga.

– Neposredno pred koronu počeli smo da tražimo neko mesto u koje bismo mogli da pobegnemo vikendom ili kad god možemo. Tražili smo i u ovom delu Banata jer smo voleli da idemo u restorane na salašima. I onda je iskrsla ova kuća koja nam se na prvi pogled dopala. Trebalo je da služi isključivo za druženje, jer tada nisam imala nikakvu ideju o tome da ću se ovde baviti bilo kojim poslom – počinje svoju priču Mirjana o tome kako je stigla u Barandu.

Ali – Mirjana, inače ekonomistkinja po struci, godinama pre toga uspešno je vodila posao s dnevnim boravkom za decu mlađeg uzrasta na Zvezdari. U međuvremenu, kuću u Barandi su polako sređivali.

Svetlana Zlatarić i Mirjana Orlić iz NESTvarno na Sajmu turizma u Novom SaduFoto: privatna arhiva

– Dosta objekata u dvorištu smo porušili, a pošto je plac veliki, jer ima 32 ara, odjednom smo dobili čitavo prostranstvo. Padale su nam na pamet razne ideje o tome kako da sve to za nas sredimo. Iskopali smo i jezerce gde su se potom naselile ribe, žabe… Angažovala sam i slikara Nenada Stojkova, čije je stvaranje vezano za salaše, da nam oslika ambar. A onda sam pomislila da bi deci iz mog privatnog boravka, uzrasta od prvog do četvrtog razreda, prijalo da dođu ovde. Dok smo upoznavali ljude po selu, uvideli smo da ovde ima šta da se vidi. Ali čudila me je njihova reakcija jer su mi govorili: „Što bi ovde neko došao?”, „Šta ovde ima da se vidi?”… Ali uvek više vidi neko ko je sa strane – seća se Mirjana kako je polako sazrevala pomisao da započne i posao u Barandi.

Deci su donela šatore, ona im je osmislila boravak, zabavljali su se u domaćinstvu, obilazili selo i na kraju vikenda – nisu hteli da idu kući. Narednog proleća, 2023. godine, ubedila je porodicu da je ulaganje u seosko turističko domaćinstvo, koje bi prvenstveno bilo namenjeno najmlađima, a i za specijalne prilike za ostale poput rođendana ili tim bildinga. I samo dve godine kasnije, i u proleće i u jesen, u domaćinstvu „NESTvarno”, najviše zbog jednodnevnih izleta dece iz vrtića i nižih razreda osnovne škole, nema nijednog slobodnog dana.

– Podigli smo šatore i napravili drvene kućice u kojima može da spava najviše dvadesetak dece. Ali uglavnom organizujemo jednodnevne izlete u saradnji s ljudima u selu. Jer svako treba da radi ono što zna. Ne treba i ne mogu ja da hranim kokoške. To treba da rade ljudi koji imaju iskustva u tome i čiji se život u to uklapa – objašnjava nam Mirjana.

– Dan u „NESTvarnom” počinje u 10 sati vrućim uštipcima, pravo iz naše kuhinje. Deca se onda malo poigraju, a potom sledi šetnja do farme „Rajšić” i pričica o rodama u Barandi. Vraćamo se do kuće fijakerom s konjima iz domaćinstva Bisić u nekoliko tura. Poslužujemo ručak s domaćom supom, na primer pilećim štapićima i krompir-pireom, salatom. Nakon toga u dvorištu priređujemo lutkarsku predstavu sa učiteljima iz Idvora. Takođe, deca na radionici prave magnete s guskama. Poslužujemo kolače, još malo se igraju i onda idu kući – opisuje nam detaljno program izleta Svetlana Zlatarić, saradnica i Mirjanina desna ruka.

Skriveni klovn iz „Mekdonaldsa”

Ono po čemu se „NESTvarno” razlikuje od drugih mesta namenjenih deci iz gradova, koja uživo više nemaju gde da vide kravu ili ovcu, jeste i to što su na salašu „Rajšić” životinje potpuno slobodne. Deca ih hrane, maze, pričaju s njima… A nije bilo lako pronaći, seća se Mirjana, čak i u Barandi neko domaćinstvo koje gaji više vrsta životinja, a da bude reprezentativno i bezbedno za decu. Rajšići su se s vremenom čak i prilagodili posetama dece, pa sada kod njih ima i ovaca, i magaraca, i morki, i gusaka, i pataka, i prepelica, i ćurki… Kreću i u sopstveni biznis jer od iduće godine primaće i samostalno u pojedinačne posete sve one koji bi da uživaju u atmosferi banatskog sela, uz neki dobar zalogaj.

Zora Rajšić: na leto Salašu „Rajšić” otvara kapiju i za pojedinačne poseteFoto: Pančevac / R. Đerić

– Isto tako smo našli porodicu Bisić koja gaji konje. Sjajni su, imaju izuzetne rasne konje. Deo naših izleta su tako postale i  vožnje fijakerom. Za decu je to veliki doživljaj jer možda su bili u zoološkom vrtu i tamo jahali kamilu, ali za njih su novina i konji i magarci. Mi smo samo umrežili ljude iz sela koji su već radili te poslove. Ništa tu značajno nismo menjali – kaže Mirjana.

Borko Bisić: ljubav prema konjima krenula je od jednog ždrebeta u detinjstvuFoto: Pančevac / R. Đerić

Borko Bisić, mladi Baranđanin, nije bio mnogo rečit kada smo ga zatekli kako timari rasnu kobilu rodom iz Holandije. Ali smo uspeli da saznamo da je sve počelo kada je dobio jedno ždrebe dok je bio mali. Potom su ekipu „Pančevca” Mirjana i Svetlana odvele do još jednog izuzetnog, kreativnog i neobičnog Baranđanina – Nenada Gligića.

Nenad Gligić, od bravara, preko stolara, do umetnikaFoto: Pančevac / R. Đerić

Ovaj bravar, možda bi pre bio stolar, a svakako umetnik, od svakog detalja u svom dvorištu mora da napravi nešto neobično, pa i skulpture vredne izložbe u nekoj galeriji. Na prvi pogled nismo prepoznali klovna koji je nekada sedeo ispred „Mekdonaldsa” na Slaviji i koji je potom netragom nestao iz Beograda. Sada sedi kod Nenada u Barandi.

Klovn koji je nekad bio na Slaviji ispred „Mekdonaldsa” dom našao u Barandi

Pričali su nam naši sagovornici i o dve vodice, jedne prema Debeljači, druge prema Opovu, i jezeru „Šaran”, o tome da se po ritovima i slatinama u Barandi može i u foto-safari, pre svega zbog ptica. Ali za takve poduhvate trebali bi nam topliji dani. U međuvremenu, ovo selo će pred Novu godinu obići klinci iz vrtića iz Novog Sada i Beograda, da bi se u „NESTvarnom” družili sa zelenim Deda Mrazom Zoranom Rakovićem, poznatim i kao „šumski čovek”.

Novogoidšnja atmosfera u seoskom domaćinstvu NESTvarnoFoto: Pančevac / R. Đerić

Pančevački vrtići ovde ne svraćaju, a mogli bi, jer možda je dobro ponekad upoznati i svoju najbližu okolinu. A možda sretnu i neku rodu jer je naziv „NESTvarno” smišljen i zato što „nest” na engleskom znači gnezdo.

(Pančevac / Nevena Simendić sa saradnicima)

O, OPOVO! – Ko dolazi u Opovo

O, OPOVO! – Banatski safari po Tamišu

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.