ŠKRBIĆ: Sezona voća kakva se ne pamti tri decenije

14:00

26.07.2026

Podeli vest:

Foto: Jordan Filipović

Nakon prošlogodišnjeg prolećnog mraza, koji je gotovo prepolovio ili potpuno uništio rod mnogih voćnih vrsta, ovog leta slika u voćnjacima potpuno je drugačija, jer grane su prepune plodova, berba je u punom jeku, a voćari sa zadovoljstvom govore o jednoj od najrodnijih sezona u poslednjih nekoliko decenija.

Ipak, uz obilje roda stigle su i niže otkupne cene, pa će konačan račun biti poznat tek po završetku sezone.

To potvrđuje i Zoran Škrbić, dugogodišnji voćar koji se, osim proizvodnjom voća, bavi i preradom u voćne rakije.

Na njegovim parcelama najviše je šljive, koja zauzima oko 80 odsto zasada, dok ostatak čine jabuke, kruške, dunje i trešnje.

– Pored prodaje konzumnog voća, deo roda prosledim destilerijama, a veliki deo sam prerađujem u rakiju. Proizvodim rakije od šljive, jabuke i dunje, uglavnom od sopstvenog voća. Samo kada je rod slab, kao što je bio prošle godine, prinuđen sam da dokupim sirovinu kako bih ispunio potrebe tržišta – kaže Škrbić.

Najveću razliku između prošle i ove godine, ističe, napravio je mraz.

– Prošla godina bila je katastrofalna. Mraz je odneo gotovo sve. Ova godina je rodila i za prošlu. Bukvalno je sve prepuno – šljiva, kruška, jabuka, dunja, trešnja… Imam 53 godine i više od tri decenije bavim se voćarstvom, ali ne pamtim ovakvu godinu. Bilo je dobrih sezona, ali da baš sve voćne vrste ovako rode – to nisam doživeo – napominje ovaj starčevački voćar.

Najbolji primer je zasad trešanja.

– Prošle godine sa oko 120 stabala nismo imali gotovo ništa, nismo mogli ni da probamo trešnje. A ove godine sa istog zasada ubrali smo oko tri tone. To dovoljno govori kakva je sezona – ističe Zoran.

Iza takvog roda stoji mnogo rada, a Škrbić kaže da bez redovne rezidbe, prihrane, zaštite i navodnjavanja danas nema ozbiljne proizvodnje.

– Tokom godine radimo sve agrotehničke mere, od jesenjeg i zimskog prskanja, rezidbe, đubrenja stajnjakom i mineralnim đubrivima, do prihrane azotom i redovne zaštite. Na više od hektara voćnjaka imam sistem „kap po kap”, pa u ovim velikim vrućinama zalivam na svakih sedam dana. Bez navodnjavanja plod ostaje sitan i ne može da postigne kvalitet koji kupci traže – napominje on.

Posebna pažnja posvećena je zaštiti od bolesti i štetočina, a ove godine, kaže, najviše problema zadavala je šljivina osa.

– Ona napada mladi plod odmah posle cvetanja. Ako se ne reaguje na vreme, može da uništi gotovo ceo rod. Zato se zaštita mora obaviti odmah po precvetavanju, kada je dozvoljena upotreba insekticida i kada pčele više nisu ugrožene – navodi Zoran.

Govoreći o pčelama, Škrbić ističe da bez njih nema ni dobrog roda.

Već nekoliko godina sarađuje s pčelarom iz Obrenovca koji u vreme cvetanja
doprema košnice u njegove voćnjake.

– To nam mnogo znači. Otkako su pčele u voćnjaku, oprašivanje je bolje, a samim tim i prinosi. Trudim se da sva prskanja obavljam uveče, kada su pčele u košnicama. Mislim da svi voćari treba da vode računa o tome – ističe on.

Uprkos odličnom rodu, tržište nije donelo očekivanu zaradu.

– Kada rodi na sve strane, cena mora da padne. Trešnja je na početku sezone bila oko 300 dinara za kilogram, a vrlo brzo je pala na oko 150. Kajsija za preradu trenutno vredi između 50 i 70 dinara, za džemove od 80 do 100, dok se kvalitetna konzumna prodaje za oko 120 dinara – nabraja voćar.

Iako mnogi misle da ovakva godina donosi veliku zaradu, Škrbić kaže da
računica nije tako jednostavna.

– Troškovi proizvodnje su ogromni. Radna snaga je skupa, zaštitna sredstva i đubriva svake godine poskupljuju. Grubo gledano, oko trećine prihoda ode  na radnike, trećina na ulaganja, a ono što ostane predstavlja zaradu. Ima računice, ali daleko manje nego što ljudi misle – ističe starčevački proizvođač.

Posebnu pažnju posvećuje i čuvanju kvaliteta plodova nakon berbe.

– Voće ne ide odmah na tržište. Posle berbe najpre odstoji oko 24 sata u prostoriji gde je temperatura oko 16 stepeni, a zatim se prebacuje u hladnjaču, gde se, u zavisnosti od vrste voća, čuva na temperaturi između šest i deset stepeni. Tako zadržava svežinu i kvalitet do prodaje –
naglašava Zoran.

(Pančevac/J. Filipović)

Pančevačka pijaca: I voće i voćna zimnica nikad jeftiniji

Cene padaju na pijacama: Voće je jeftinije, a evo koji proizvodi ipak poskupljuju

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.