
Dva slučaja groznice Zapadnog Nila u Južnom Banatu

PANČEVO – Dva slučaja obolevanja od groznice Zapadnog Nila potvrđena su u Južnobanatskom okrugu, od ukupno 11 registrovanih u Srbiji ove sezone. Dok je jedan pacijent iz Pančeva otpušten na kućno lečenje, drugi se i dalje nalazi u bolnici, ali je u dobrom opštem stanju, potvrđuju iz Zavoda za javno zdravlje Pančevo, prenosi RTV.
Groznica Zapadnog Nila, sezonsko oboljenje koje prenose komarci, ponovo je prisutna u Vojvodini. U Južnobanatskom okrugu registrovana su dva slučaja, što je deo šire slike od ukupno 11 slučajeva zabeleženih na nivou cele Srbije od početka sezone praćenja 1. juna.
Gostujući u jutarnjem programu Radio-televizije Vojvodine „Dobro Jutro Vojvodino“, dr Olivera Stanišić, epidemiolog iz Zavoda za javno zdravlje Pančevo, pružila je detaljnije informacije o stanju pacijenata i prirodi same bolesti.
Većina infekcija bez simptoma
Prema rečima dr Stanišić, oba pacijenta iz Pančeva razvila su teži, takozvani neuroinvazivni oblik bolesti, koji se manifestovao kao upala moždanih ovojnica (meningitis) i zahtevao je hospitalizaciju.
„Jedan pacijent se u potpunosti oporavio i otpušten je kući, dok je drugi i dalje na bolničkom lečenju, ali je dobrog opšteg stanja“, izjavila je dr Stanišić.
Ona je naglasila da ovakvi slučajevi predstavljaju samo vrh ledenog brega, jer se procenjuje da čak 80 odsto zaraženih osoba nema nikakve simptome. Manje od 20 odsto razvije blage, simptome slične gripu, poput povišene temperature, glavobolje i bolova u mišićima. „Svega jedan u 150 inficiranih razvije tešku kliničku sliku, koja najčešće pogađa osobe starije od 60 godina, hronične bolesnike sa kardiovaskularnim oboljenjima i dijabetesom, kao i osobe sa oslabljenim imunitetom“, objasnila je naša sagovornica. Ovi podaci poklapaju se sa nacionalnom statistikom, prema kojoj je prosečna starost obolelih u Srbiji 66,2 godine.
Pančevo endemsko područje, sezona kasni
Područje Pančeva i Južnog Banata smatra se endemskim za virus Zapadnog Nila, gde se sporadični slučajevi javljaju svake godine još od 2012. Epidemijske razmere zabeležene su 2013, 2018. i 2022. godine. Dr Stanišić je istakla da je ove godine sezona prenosa počela nešto kasnije nego inače, usled specifičnih vremenskih uslova.
Osim u Južnobanatskom okrugu, slučajevi su ove godine registrovani i u Srednjobanatskom, Južnobačkom, Zapadnobačkom i Šumadijskom okrugu, kao i na teritoriji Grada Beograda.
Kao ključnu meru prevencije, dr Stanišić navodi sistemsko suzbijanje komaraca koje sprovode lokalne samouprave u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede. Pored toga, stručnjaci apeluju na građane da primenjuju i mere lične zaštite: korišćenje repelenata, nošenje odeće dugih rukava i nogavica svetlih boja, kao i izbegavanje boravka na otvorenom u sumrak i zoru, kada su komarci najaktivniji.
(RTV)


















