
AMSS: Dobri uslovi za vožnju, gužve oko izletišta
Zagreva se likovna scena u Pančevu posle Nove godine – u ponedeljak u pančevačkoj Galeriji savremene umetnosti otvorena izložba Likovni salon „30 x 30” Kulturnog centra Zrenjanina
Zagreva se likovna scena u Pančevu posle Nove godine – u ponedeljak u pančevačkoj Galeriji savremene umetnosti otvorena izložba Likovni salon „30 x 30” Kulturnog centra Zrenjanina
„Kako i zašto je ljudski rod dozvolio da je kroz istoriju uvek manjina vladala većinom? (…) Nepristojno je naše ćutanje. Ceo svet vidi i čuje. (…) Pravi se čovek budućnosti po njihovoj meri. (…) Kako stvari stoje, njihov cilj je stvaranje globalne civilizacije gde će se ljudska priroda transformisati u poslušne i zastrašene; gde će biti kontrolisane gladi, siromaštva, kriminala, ratova, međusobne podele i mržnje.”
Ovim tekstom Milutin Mićić, koji već devetnaest godina osmišljava Likovni salon „30 x 30” Kulturnog centra Zrenjanina, pozvao je umetnike iz Srbije i sveta da pošalju radove svake vrste iz likovno-vizuelnog domena, samo pod uslovom da zadovolje zadate dimenzije. Posle izložbe upriličene u decembru 126 radova izloženo je i u Pančevu od ponedeljka, 3. februara.
A razlog zašto već pet-šest godina rado dočekujemo ovu izložbu, prema rečima Ivane Markez Filipović, urednice likovnih i vizuelnih programa u pančevačkom Kulturnom centru, jeste i to što ona promoviše fer-plej na umetničkoj sceni.
– To je jedna od retkih manifestacija kada autori ne moraju da plate kotizaciju. Dovoljno je da pošalju svoj rad zrenjaninskom Kulturnom centru, koji će o svom trošku, to jest trošku projekata, rad izložiti, a zatim dalje izložbu seliti po drugim gradovima. Pored regiona, ovog puta su se javili i umetnici iz Turske, Španije i Belorusije. Bitno je istaći i da ovako mali format ne traži ni velika ulaganja od umetnika, a i lako se šalje, što čini ovu izložbu vrlo raznovrsnom i demokratičnom, pa i to spada u pomenuti fer-plej – objasnila nam je Ivana Markez Filipović.
Kao posebno u ovom projektu ističe i to što se skulptura ravnopravno nosi sa dvodimenzionalnim likovnim radovima, pa i to što mlađi publikum ima priliku da na ovoj izložbi upozna razne likovne tehnike.
– Ove godine je skulptura čak dominirala, a redovno je ravnopravno zastupljena jer su se vajari pokazali kao vrlo revnosni u slanju svojih radova. Takođe, na ovoj izložbi imamo sve moguće likovne tehnike: od skulpture, preko mozaika, kombinovanih tehnika i kolaža, do klasičnih uljanih slika… Autori treba da odgovore na temu koju uvek osmišljava Milutin Mićić, ali nikada se ne odbijaju ni oni koji se u nju ne uklapaju – kazala nam je Ivana.
„Slavu platih glavom” Miluna Šiljkovića
– Tamo gde sam se rodio, tamo su me zaboravili. U pitanju je Mokra gora – tako počinje razgovor s novinarkom „Pančevca” vajar Milun Šiljković, od pre gotovo pet decenija i Pančevac.
Ali ipak neće biti tako jer je ova Milunova izjava više plod njegove duhovitosti nego činjeničnog stanja, pošto malo živi ovde, a malo u Mokroj gori. A na izložbu u jedno od svojih mesta življenja, Pančevo, ovog puta je stigao s Likovnim salonom „30 x 30” Kulturnog centra Zrenjanina. Izloženu skulpturu je nazvao „Slavu platih glavom”.
– Ne držim se nikada zadatih tema jer me to sputava. Asocijacija ove skulpture je da čovek, ako hoće da dođe do neke slave, mora dosta toga da uloži. Svako ko bi hteo da postigne uspeh u svom radu, svejedno u kojoj struci, da li u vajarstvu, novinarstvu, književnosti, mora da uloži dosta rada. Svoj rad, koji asocira na ovčiju glavu koja je verovatno zaklana u ime neke slave, svetkovine, slavlja…, zato sam i nazvao „Slavu platih glavom” – objašnjava nam Milun i pristaje bez roptanja da prisedne pored svog dela radi fotografisanja.
Vajar Milun Šiljković pored svog delaFoto: Pančevac / N. S.
Pritom nas obaveštava i da je pred izložbu morao da okrene svoju skulpturu jer je bila postavljena naopačke. U traženju simbolike možda bismo mogli da smislimo da slava možda dolazi i ako si okrenut naopačke – uz dosta truda, a da se tu negde uklapa i Milun. Takođe, možda nije ni slučajno što je za ovna zaklanog u slavu slave od svih vrsta drveta od kojih pravi svoje skulpture ovog puta odabrao „suvu drenovinu”.
Iako je ovo već druga izložba u Galeriji savremene umetnosti, likovna scena se tek zagreva posle Nove godine. U utorak je otvorena i izložba grafika Gabrijele Bulatović u foajeu Kulturnog centra. A Ivana Markez Filipović toplo preporučuje izložbu angažovanih stripova u raznim tehnikama Novosađanina Danijela Babića, u martu, u Galeriji. Posebno poziva tinejdžere da je pogledaju i zbog stripa i zbog društvenog Danijelovog angažmana, koji se prvi put predstavlja u Pančevu.
(Pančevac/Nevena Simendić)
KOVIN: Izložba Čangčun u Kovinu 4. februara u galeriji Centra za kulturu