
Članice pančevačkih udruženja: 8. mart treba da je svakog dana

Kao i svakog Osmog marta dame dobijaju posebnu pažnju.
Kažemo posebnu, jer makar u ovom mediju, imaju je i tokom ostalih dana.
Tako je povodom njihovog praznika ovog puta izdvojeno mišljenje pet članica pančevačkih udruženja žena, koje u dužem periodu svojim angažovanjem zavređuju pozornost javnosti.

Foto: Privatna arhivaFoto: Privatna arhiva
„Pančevke“ danas mnogo lakše stvaraju
Jedna od njih je i Snežana Marjanov, predsednica Udruženja žena „Pančevke“ iz naselja Gornji Grad, ističe da je danas mnogo lepše i lakše radi i stvarati, naročito kada to neko i primeti, pohvali, poštuje i uzvrati pažnjom i razumevanjem.
– Svih ovih godina se kroz naš rad i razne aktivnosti borimo se da postignemo uspeh, kako u udruženju, tako i u privatnom životu. Mi smo sve porodične žene i svaka od nas prvobitno vodi računa o kući i porodici, a zatim, takođe sve težimo na tome da i na poslovnom planu budemo uspešne. Mislim da neskromno mogu da nas sve pohvalim i kažem da zaista mi to i jesmo. Naši rezultati, naše mnogobrojne aktivnosti, pored ostalog i veoma uspešne manifestacije dokaz su da se sve može kad se hoće, kada si vredan i požrtvovan, a sve to uz podršku i poštovanje našeg okruženja – poručuje prva među jednakima „Pančevkama“.

Foto: Privatna arhivaFoto: Privatna arhiva
„Glogonjke“ zahvaljuju svima na podršci
S druge strane, Radmila Trajkovski iz Glogonja ističe da nije lako egzistirati u ovom vremenu u bilo kom pogledu.
– Recimo, kada treba pisati projekte i takmičiti se za dobijanje finansijskih sredstava nije ni malo lako doći do njih. Zato mi iz Udruženja žena „Glogonjke“ veliku zahvalnost dugujemo upravo ljudima koji nam pružaju podršku da realizujemo naše aktivnosti, tako što kupuju materijale za naš rad, doniraju sredstva i pomažu kad god im se obratimo – navodi Radmila.
Kada je reč o samom Osmom martu, ona navodi da je za nju to dan kao i svaki drugi.
– Divim se ženama koje se bave borbom za prava uslovno rečeno pripadnica „slabijeg pola“, da se suprotstave nasilju, da ga ne trpe, da se uključe u odlučivanja i da budu društveno aktivnije. Da se žene više pitaju svet bi bio mnogo lepši i bolji. Nažalost, nije tako, jer treba mnogo raditi na informisanju, a naročito na ekonomskom osnaživanju, jer žena koja nije ekonomski zavisna je slobodna i ravnopravni partner u odlučivanju i donošenju odluka, kako u porodici tako i u društvu – ističe Glogonjka.

Foto: Jordan FilipovićFoto: Jordan Filipović
„Neolit“ nastoji da privuče mlade
Među angažovane žene svakako treba ubrojati i Ljiljanu Zarić, koja već 12 godina predvodi starčevačko Udruženje žena „Neolit“.
– Za mene je veliki uspeh to što naša organizcija postoji već već godinama. U međuvremenu smo pokrenule mnogo toga: od manifestacija do izrade raznih rukotvorina, koje proizvodimo dobrim delom i u svojim prostorijama. Mnogo toga i prodamo, što dobro dođe, kako u održavanju udruženja, tako i svima nama ponaosob kao dodatak kućnih budžeta. Od zarađenog novca kupujemo materijal od kojeg izrađujemo nove stvari. Trudimo se da kroz razne radionice privučemo i što više mladih – ističe Ljiljana.

Foto: Privatna arhivaFoto: Privatna arhiva
„Dolovkama“ se isplati trud
Otkada je predsednica udruženja žena „Dolovke“, Katica Smiljković navodi da ta organizacija sve angažovanije radi na unapređenju kvaliteta čuvenih proizvoda od štrudli do modernih vezenih „domaćica“ sa šaljivim porukama.
– Tako se trudimo, ne samo da očuvamo našu baštinu od zaborava, nego i da je moderizujemo. Zapravo, autentičnost i tradicionalne vrednosti zadržavamo i samo dodajemo neke detalje da bi se prilagodili modernom svetu. Sve u svemu, mnogo je interesovanja za naše rukotvorine, pa se trud isplati i uspevamo da to prodamo i ponešto da zaradimo – ističe predsednica „Dolovki“.

Foto: Jordan FilipovićFoto: Jordan Filipović
„Novoseljanke“ donose mnogo benefita
Novoseljanka Jasmina Čigoja navodi da je sebe pronašla u angažovanju u okviru Udruženja žena „Novoseljanke/Boboacele“.
– S obzirom na to da sam inače nezaposlena, kao građevinac imam vrlo nezgodnu struku, tako da u neko vreme, kada je trebalo da radim, nisam se mogla zaposliti, pa sam odlučila da rađam i odgajam decu. Kada su deca stasala našlo se vreme i za druge aktivnosti, a izvojila bih tkanje, koje mi je nekako najveća ljubav, iako sam ga relativno skoro naučila pre pet godina naučila tkanje, kad mi se ukazala prilika. A to mi je posebna ljubav. Međutim, to je više hobi i uglavnom sam sve to više poklanjala – priča Jasmina.
Ona ne spori da joj je vreme provedeno u pomenutom udruženju donelo mnogo benefita, a verovatno zbog toga koleginice su je predložile za buduću predsednicu.
(Pančevac/J. Filipović)
Iz arhive Pančevca: Šta se promenilo za Osmi mart
Osmi mart: 10 ideja za poklon koji će izmamiti osmeh



















