
Arheološki svedok suživota: Otvorena izložba o ljudima i životinjama

PANČEVO – Ekskluzivna izložba pod nazivom „Animalia et populus – ljudi i životinje: Suživot posvedočen arheološkim zapisom“ otvorena je za posetioce, sa ciljem da savremenom čoveku prikaže dubok i neraskidiv odnos prema prirodi i životinjskom svetu kroz vekove. Autorka postavke ističe da je ova tema izuzetno važna u današnjem vremenu, kada smo svedoci sve većeg otuđenja čoveka od njegove prirodne sredine.
Na izložbi je predstavljeno preko 110 eksponata izrađenih od gline, kosti i metala, koji verno prikazuju realne životinje, ali i polufantastična bića stvorena maštom drevnih umetnika. Oni predmeti koji iz bezbednosnih ili logističkih razloga nisu mogli biti fizički ustupljeni, posetiocima su dočarani kroz visokokvalitetne fotografije.
Među najatraktivnijim eksponatima izdvajaju se arheološki nalazi iz različitih istorijskih epoha:
Neolitski čuvari doma: Izložen je glineni model glave bika iz perioda neolita, koji je služio kao zaštita kuće i postavljao se iznad vrata ili pored ognjišta, budući da je bik bio univerzalni simbol moći, plodnosti i snage.
Misteriozna posuda iz Grivca: Pažnju privlači jedinstvena glinena posuda u obliku snažne ptice, najverovatnije orla, kojoj nedostaje glava, a koja potiče sa lokaliteta Grivac kod Kragujevca. Na postavci je simbolično smeštena u gnezdo kako bi spojila svet faune i flore.
Rimski rituali i posuđe: Iz rimskog perioda izložen je specifičan krčag u obliku kokoške, životinje koja je uz petla bila izuzetno zastupljena i pripitomljena u tom dobu.
Srednjovekovni dragocenosti: Posetioci mogu videti kopiju čuvene falere u obliku vepra sa lokaliteta Čelarevo kod Novog Sada, kao i dragoceni prsten sa predstavom ptice koji potiče iz same zbirke Narodnog muzeja u Pančevu.
Posebno zagonetan deo izložbe čini šematski crtež scene lova sa valjkastog kamenog stuba koji se čuva u Narodnom muzeju Čačak. Crtež prikazuje konjanike sa topuzima i strelama koji preko talasastih linija prelaze reku, a ova scena do danas predstavlja arheološku misteriju jer nigde ne postoje analogni primeri takvog stuba na osnovu kojih bi se precizno utvrdio period njegovog nastanka.
(Pančevac/R.Đ)

















