
Održana obuka „Borba protiv trgovine ljudima“
Doktor Nenad Margitin, radiolog u pančevačkoj bolnici i Zavodu „Pančevac”, govori o tome šta sve može da otkrije otkriva skener
Doktor Nenad Margitin, radiolog u pančevačkoj bolnici i Zavodu „Pančevac”, govori o tome šta sve može da otkrije otkriva skener

Odeljenje radiologije u Zavodu „Pančevac”, s rendgenom, ultrazvukom i mamografijom, od ove jeseni dopunjeno je skenerom i magnetnom rezonancom. A o tome šta otkriva skener, kada se primenjuje u dijagnostici i gde mu je mesto u lancu radioloških pregleda, govori doktor Nenad Margitin, radiolog s dugogodišnjim iskustvom i u pančevačkoj Opštoj bolnici i u Zavodu „Pančevac”.
Pre dva meseca u Zavodu „Pančevac”, pored rendgena, ultrazvuka i mamografije, posle probnog rada, u punom kapacitetu počeo je da radi i skener. A kada kažemo skener, mislimo na kompjuterizovanu tomografiju, skraćeno CT. Mogao bi se skener nazvati i usavršenim rendgenom, jer je reč o snimanju koje pored iks zraka primenjuje i tomografiju, to jest matematičku obradu snimka na savremenim računarima. Najjednostavnije rečeno, rendgen u prstenu se vrti oko vašeg tela, a potom računar od mase dvodimenzionalnih sličica pravi trodimenzionalnu sliku organa, krvnog suda, kosti…
Služi za praćenje stanja organa i uspešnosti terapija kod bolesnih ljudi, ali i u cilju preventive, kada čovek hoće da utvrdi da li, na primer, ima nešto na plućima, objašnjava nam doktor Nenad Margitin, zadužen odsad u okviru radiološkog tima u Zavodu „Pančevac”, pored ultrazvuka i rendgena, i za snimanje na skeneru. Margitin je najpre lekarski zanat, posle studija medicine u Beogradu, četiri godine pekao u Hitnoj pomoći, što mu je, kako kaže, dragoceno iskustvo i danas kao lekaru specijalisti. Želeo je najpre da ide na pulmologiju, ali ga je ona dovela do radiologije. A otkad je završio specijalizaciju, pre dve decenije, radi u pančevačkoj Opštoj bolnici.
– Na skeneru se, pored dijagnoza kod ljudi s raznim oboljenjima, radi i veliki broj preventivnih pregleda bez kontrasta. Znači da pored onih koji imaju uput lekara za snimanje na skeneru i koji žele brzu dijagnozu, kod nas u Zavod mogu da dođu i svi oni građani koji žele da urade preventivni pregled – odgovara nam doktor Margitin na pitanje kome je potrebno snimanje na skeneru.
• A ko su kandidati za preventivna snimanja, na primer, pluća? Jer ipak je u pitanju zračenje.
– Kandidati su ljudi iznad 40 godina koji su pušili dnevno i po više od 15 cigareta ili u anamnezi imaju bliskog srodnika: oca, majku, babu, dedu, brata, sestru, do tri kolena, koji su imali karcinom pluća. Kandidati su i svi oni koji rade na rizičnim poslovima, na primer u farbarama. Mada, treba reći da smo mi Pančevci skoro svi u rizičnoj zoni zbog hemijske industrije koja je radila punom parom godinama, a posebno oni koji su tamo bili zaposleni ili su živeli ili žive u blizini južne zone. U rizične grupe spadaju i osobe s hroničnim plućnim bolestima, kao što su astma, emfizem pluća, hronični bronhitis. U svim tim slučajevima zračenje je bezopasno u odnosu na posledice bolesti koja se ne ustanovi na vreme. Izbor je jednostavan. Sve su to ljudi kandidati za preglede za niskodoznom skeneru pluća, za skrining gde se svi delovi pluća mogu snimiti s malom dozom zračenja. Jeste da je u pitanju veća od doze zračenja rendgena, ali je ona beznačajna spram mogućnosti otkrivanja tumora.

Na skeneru u Zavodu „Pančevac” maksimalni kvalitet slike koji omogućava preciznu dijagnostikuFoto: Pančevac / R. Đerić
Na osnovu snimka parenhima možemo da dijagnostikujemo i da li je reč o nekoj opstruktivnoj bolesti, astmi, hroničnom bronhitisu ili nečem sličnom. Vide si i ožiljci od ranijih upala pluća, a i akutne upale pluća, kada može da se odredi i da li je u pitanju bakterijska ili virusna infekcija, pošto su virusne na snimku difuzno raspršene. Korona nam je, nažalost, dala veliki broj primera. Ali dijagnozu o kom tipu virusa je reč može potom da utvrdi samo laboratorija.
• Velik broj ordinacija za terapiju problema s kičmom traži najpre snimak. Kada je dovoljan skener?
– I za bolove u predelu kičme može da se radi skener bez kontrasta. U najvećem broju slučajeva će se postaviti brza i tačna dijagnoza, jer skener može da vidi da li je, na primer, u pitanju diskus hernija, neka povreda, možda i tumor, kao i razne druge vrste promena… Na skeneru se vide kako koštane strukture, tako i diskovi koji se nalaze između kičmenih pršljenova, a mogu u velikoj meri da se uoče i nervni korenovi. To nam omogućava da u 95 odsto slučajeva postavimo vrlo preciznu dijagnozu. U manjem postotku, a i kada je indikovano operativno lečenje, neophodan je magnet kičmenog stuba, kada će se sa stopostotnom sigurnošću odrediti da li, na primer, disk oštećuje nerv ili ne i da li je potrebna operacija.
• A koji organi, pored kičme i pluća, još mogu da se snime na skeneru?
– Skenerom se može snimiti, pored kičmenog stuba i grudnog koša, i mozak radi otkrivanja tumora, edema, kapsule apscesa, hematoma, infarkta, kalcifikacije… Zatim i organi u abdomenu. Mogu se uočiti tumori, kod jetre i krvarenja i manja oboljenja, kod pankreasa i upale, kod slezine se skener koristi za evaluaciju povreda. Snimaju se i bubrezi, nadbubrezi, zatim mala karlica s mokraćnom bešikom, a mogu se otkriti i neke bolesti urinarnog trakta i polnih organa, za koje je na prvom mestu ipak najbolja dijagnostika magnet. Skener ne može da vidi zid creva, ali tu je primarna i najpreciznija dijagnostika kolonoskopija. Ali je skener primaran u dijagnostikovanju krvavljenja, kalcifikacija i promena na kostima.
• Da li su potrebne pripreme potrebne za snimanje na skeneru i koje?
– Zavisi da li se radi o snimanju bez kontrasta ili s njim. Za snimanje bez kontrasta čovek može skoro da dođe sa ulice i da se odmah snimi. Naravno, pregled ipak mora da se zakaže, a da li su potrebne neke pripreme, objasniće vam naše ljubazne sestre. Za trudnice je skener svakako zabranjen. A sa svima kojima se daje intravenski kontrast radi se intervju o tome da li su alergični na jod, neke lekove, pa i na orahe, koji sadrže veliku količinu joda. Oni koji su alergični na jod ne mogu da prime kontrast, pa će im biti preporučena druga vrsta dijagnostike. Kod nekih drugih alergija prepisuje se jednodnevna, trodnevna ili sedmodnevna priprema.
Neophodna je i analiza uree i kreatinina u krvi, što će nam dati uvid u stanje bubrega osobe koja radi pregled. Kod onih kod kojih je oštećena funkcija bubrega ili se daje manja količina kontrasta, ili se uopšte ne daje kontrast, ili se radi odgovarajuća priprema za davanje kontrasta. Analiza krvi ne sme da bude starija od 15 dana, a može da se uradi i u Zavodu „Pančevac” u toku prepodneva. Rezultati su vrlo brzo gotovi, pa je snimanje moguće i u toku istog dana.
Ali svako ko dođe na skener mora da potpiše saglasnost, bilo da je u pitanju snimanje s kontrastom ili bez njega. Uvek postoji neki rizik, posebno što mi ne možemo da znamo da li je pacijent kod kuće u potpunosti primenio prepisanu pripremu i da li je naveo sve podatke o svom zdravstvenom stanju.
• Kada se rade snimanja s kontrastom, a kada bez?
– Na primer, CT glave, CT grudnog koša u cilju evaluacije karcinoma pluća, CT kičme može da se uradi, često se i radi, bez kontrasta. Za razliku od pregleda stomaka i male karlice, jer kontrast u tom slučaju omogućava da se napravi distinkcija između dva organa. Pomoću kontrasta možemo da vidimo jasno šta je krvni sud, arterijski ili venski, da li je promena maligna ili benigna, sve u zavisnosti od toga da li kontrast prodire u promenu, da li je obilazi…. I što je veoma bitno, možemo da vidimo kako rade sami bubrezi, da li izlučuju kontrast, da li on putuje kroz uretere do mokraćne bešike. Tako vidimo kako bubrezi rade i da li na putu uretera postoji bilo kakva prepreka u proticanju mokraće.
(Pančevac / N. S.)