
Stočari zabrinuti: Sve manje krava u srpskim selima

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u Srbiji, u poređenju sa 1. decembrom 2023. godine, broj goveda smanjen je za 3,7 odsto, dok je broj svinja porastao za 9,7 odsto, ovaca za 2,5 odsto i živine za 3,5 odsto.
Goveda se najviše uzgajaju u Šumadiji, Zapadnoj Srbiji, gde čine 45,6 odsto ukupnog broja, a zašto nam je takva slika, razgovarali smo sa stočarima iz Zapadne Srbije.
U srpskim selima sve je manje krava, ali je broj svinja i ovaca u porastu. Tako kaže statistika. Premije, subvencije i strategije pomažu, ali, farmeri kažu – nije dovoljno. Šta je potrebno za više domaćeg mesa i za zadovoljne stočare.
– Što se tiče krupne stoke, pa veće koštanje sve jednostavno. Jesu veće subvencije, ali veće koštanje. Više krupna stoka hrane pojede, znači ne isplati čoveku jednostavno, znači ne može. Retko ko to može da izdrži sad u ovo vreme, da opstane, da održi – rekao je stočar Dragan Pantović.
Prema rečima Ivane Pantelić, u selima ima više starijih osoba nego mladih koji se slabo vraćaju.
– Što se tiče rada oko krava, jeste teško. Teško je, treba čistiti svaki dan, treba naći bale, ukositi bale, obezbediti preko dana, non stop oko njih, čišćenje, hranjenje, muža, telad. Sve to faktički jeste teško. A što se tiče ovaca, jeste lakše. Manje su zahtevne, ne muzu se, same su sa jaganjcima, samo se nahrane i to je to – kazala je ona.
Agroekonomista Žarko Galetin naveo je da se srpsko stočarstvo nalazi u krizi, a to najbolje pokazuju podaci popisa poljoprivrede iz 2023.
– Ministarstvo poljoprivrede, upravo za agrarna plaćanja konkretno, jednako, kažem, u najširem smislu reči država je prepoznala taj problem koji je definitivno urgentan i gorući tako što je donela jedan veliki budžet za naše okolnosti koji je čak na nivou nešto malo preko sedam odsto u odnosu na taj veliki državni budžet što je do pre nekoliko godina bila samo, da tako kažem, misaona imenica za naše poljoprivrednike. Ovoga puta je, dakle, država donela veliki agrarni budžet i gde su znatno povećana izdvajanja za stočarstvo, ali to je samo prvi korak koji definitivno nije dovoljan ako se ne preduzmu i ostale mere, poput brige o genetskim centrima, zatim da se iskoriste postojeći institucionalni kapaciteti u pogledu upravljanja viškovima rovnim – rekao je on, piše Blic.
Prema njegovim rečima, neophodno je da se donese jedan sveobuhvatan i konzistentan sistem gde bi taj proizvodno-potrošni lanac bio snažan, gde bi svaka karika bila dovoljno jaka i da svaka u tom proizvodno-potrošnom lancu zarađuje.
– A, ne da se dese situacije kao što sada imamo, da imamo takav uvoz poljoprivrednih prehrambenih proizvoda kao što ga sada imamo i, naravno, da tada vi zavisite od tog uvozničkog lobija koji je veoma jak i koji diktira cene, koji ima na neki način korist i tu svoju monopolističku poziciju, imamo skupu hranu u našim prodavnicama – rekao je Galetin.
Ključno je obezbediti stočarima odgovarajuću podršku i stimulacije kako bi nastavili sa svojim radom i obezbedili stabilnost na selu.
(Bizportal)