Katalina: Klimatske promene sve više utiču na pčelarstvo

14:00

14.06.2025

Podeli vest:

Foto: Jordan Filipović

Jovica Katalina iz Dolova godinama se uspešno bavi pčelarstvom i sekretar je  lokalnog udruženja proizvođača meda, a obrađuje i nešto zemlje, dok je ranije gajio i maline.

On ističe da je s voćarstvom prekinuo da se bavi prvenstveno zbog nepovoljnih klimatskih promena, koje bar kod njega utiču negativno na uzgoj biljaka, što se u poslednje vreme sve više odražava i na pčelarstvo.

– Evo, ove godine prvi put otkad sam počeo da se bavim tim poslom 2004. godine nisam selio pčele u Peščaru na bagrem jer je totalno izmrzao. Zato nije bilo smisla izlagati se trošku, ako se unapred zna kakva je situacija, a eto čak je i sredinom maja bio toliki mraz da se sve belelo. Inače, pčele su mi bile dobro uzimljene, a početkom januara stavljao sam im proteinske pogače kao prihranu, pa u februaru još jednom. I sve je bilo u redu do marta, kada mi je uginulo desetak društava. Ispostavilo se da sam još i dobro prošao, jer je kod drugih taj procenat uginuća mnogo veći. U međuvremenu sam to uspeo da nadoknadim razrojavanjem. Nakon solidne voćne paše i uljana repica je podbacila. Zato se ponovo uzdamo u suncokretovu pašu, ali dotad treba pripremiti društva – navodi Jovica Katalina.

Pčelar napominje da ni prošle godine nije bila dobra bagremova paša.

– Na pedeset košnica koje sam selio u Peščaru dobio sam otprilike isto toliko kilograma, što nije ništa, a i to su pčele pojele. Zato sam morao da im dodajem šećerni sirup da prežive do suncokretove paše, koja je bila dobra, sa solidnih dvadesetak kilograma po košnici. Kasnije nije bilo previše opakog parazita varoe, ali je bilo malo kvalitetnog polena, a samim tim nije bilo dovoljno kvalitetnih pčela – priča pčelar.

Inače, Katalina je pčelarstvom počeo da se bavi gotovo slučajno…

– Dok sam gajio maline, kupovao sam list „Dobro jutro” i tamo je uvek bilo nekoliko stranica o pčelarstvu, pa rekoh daj da probam i kupio sam dve košnice. Potom sam ta društva razrojavao i sada sam stigao do više od osamdeset košnica. Pored pčelinjih proizvoda, bavim se i oplodnjom matica za sopstvene potrebe. Kupim i poneku sa strane da im osvežim genetiku, poput onih od Ljube Pejovića iz Mramorka. Što se tiče prodaje, najviše se traži bagrem, ali interesantan je i med od uljane repice jer ima lekovita svojstva, pored ostalog i kada je u pitanju prostata, a dobar je i za mazanje na palačinke. Ma, svaki je lep kada je pravi… – ističe Jovica.

(Pančevac/J. Filipović)

Pčelarima u proseku uginula polovina društava

Pčelari pozivaju voćare i ratare da pažljivo koriste pesticide

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre postavljanja komentara, molimo pročitajte i složite se sa uslovima korišćenja


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.