Pripadnici Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Sektora za vanredne situacije uspešno su proveli još jednu dramatičnu požarnu sezonu, boreći se sa vatrenom stihijom u zemlji i inostranstvu.
Dok Sektor za vanredne situacije slavi svoj dan i sumira bilans od skoro 560.000 intervencija i 33.897 spasenih ljudskih života od svog osnivanja, piloti koji su gasili požare na međunarodnim misijama svedoče da su najteže bitke vodili na domaćem terenu.
Iz Španije pravo u vatru Deliblatske peščare
Nakon zahtevnih misija i gašenja velikih šumskih požara na pirinejskom poluostrvu, domaće posade su odmah po povratku u zemlju, bez dana odmora, prebačene na teren Deliblatske peščare. Kako objašnjava Jovica Mihailović, pomoćnik komandanta za bezbednost i sigurnost letenja, situacija je zahtevala maksimalnu mobilizaciju svih raspoloživih snaga.
„Nismo imali previše ljudi. Svi su bili angažovani i non-stop su svi bili angažovani i morali smo da krenemo i mi koji smo došli iz Španije i samo smo nastavali“, ističe Mihailović.
Iako su se neposredno pre toga suočili sa katastrofalnim požarima u Španiji, Mihailović naglašava da je teren u Vojvodini postavio specifične i znatno teže izazove za vazdušne posade.
„Bio je istrajniji, dugotrajniji. Tamo smo imali mete koje smo gađali šest dana i jednu po jednu smo eliminisali. Međutim, ovde se požar iznova i iznova javljao na istim mestima, bilo da je u pitanju požar koji se prebacio sa neke druge strane, bilo da je u pitanju korenje koje je podzemnim putem zapalilo ponovo požar.“
Stroga koordinacija sa jedinicama na zemlji
Helikopteri MUP-a se po pravilu aktiviraju onda kada požar izmakne kontroli zemaljskih snaga — na nepristupačnim terenima, uz jake vetrove i ekstremne temperature. Uspeh svake akcije direktno zavisi od precizne komunikacije pilota i vatrogasaca-spasilaca na tlu.
„Imali smo čoveka koji je bio određen za rukovodioca letenja i čoveka koji je naš oficir za vezu sa Sektorom za vanredne situacije, odnosno vatrogasno-spasilačkim jedinicama na terenu. Sa njima smo non-stop bili u koordinaciji i od njega smo dobijali koordinate, odnosno direktive, a po zahtevu vatrogasaca na terenu gde im je najkritičnije i gde da delujemo“, objašnjava pomoćnik komandanta.
Pre svakog poletanja, posada vrši kompleksne proračune kako bi se resursi letelice iskoristili do samog maksimuma, uprkos otežavajućim spoljnim faktorima.
„Sve stvari koje mogu da se okrenu protiv vas, okrenu se protiv vas, odnosno rade na razbuktavanju požara. Vi se trudite da se prilagodite situaciji, da minimizirate te spoljne uticaje i da se fokusirate na to kako da što efektivnije i efikasnije obavite svoj posao, odnosno ugasite požar. Mi odredimo koliko ćemo goriva da sipamo, tako da gledamo da uvek budemo na maksimumu naših kapaciteta i kapaciteta helikoptera, odnosno vode, da što više vode bacimo na taj požar.“
Za strah na ovakvim zadacima, kako zaključuje Mihailović, jednostavno nema mesta: „Nema odustajanja. Kada počnete da radite, ne razmišlja se o odustajanju, nego se razmišlja o tome kako ćemo to da završimo, bez obzira na to koliko će to da traje.“
Hrabrost i humanost na dan praznika
Paralelno sa operacijama na terenu, u Narodnom pozorištu u Subotici održana je svečana akademija povodom obeležavanja Dana Sektora za vanredne situacije i slave vatrogasaca-spasilaca. Načelnik ovog sektora Luka Čaušić izrazio je duboku zahvalnost svim pripadnicima koji su podneli ogroman teret tokom ove godine.
„Želim da se zahvalim svim vatrogascima-spasiocima, svim pripadnicima Sektora za vanredne situacije na svemu što čine i da im čestitam njihov dan. To su ljudi sa kojima je čast i zadovoljstvo raditi, imali smo veoma tešku godinu, preko 6.000 požara na otvorenom samo od avgusta do sada koji su ugašeni“, naveo je Čaušić.
Pored profesionalizma u kriznim trenucima, pripadnici ove službe pokazali su i visok nivo društvene odgovornosti. Tokom obeležavanja svog praznika realizovali su specijalnu humanitarnu akciju, a sva prikupljena sredstva biće preusmerena subotičkom Domu za decu „Kolevka“ u svrhu kompletnog opremanja senzorne sobe za štićenike doma.
(Pančevac/RTS)